Čipovi, kruh naš svagdašnji: tko će biti glavni pekar? (I)

Objavljeno

Mrežna centralnost i strukturna moć kao ključna obilježja globalne distribucije moći Kako bi mogli najjednostavnije opisati esenciju moći u 21. stoljeću? Anne-Marie Slaughter, bivša direktorica Odjela za strateško planiranje State Departmenta, odlično ju je opisala u kontekstu našeg još uvijek globaliziranog svijeta. Prema njezinom viđenju, najvažnija globalna promjena od raspada hladnoratovskog poretka 1991. godine ne… Nastavi čitati "%s"

Kineski udar na europsku autoindustriju: zelena tranzicija i radikalno preslagivanje (II)

Objavljeno

U prvom tekstu analizirali smo pogreške koje je EU napravila u favoriziranju električnih vozila bez uklapanja novog tehnološkog rješenja u širi okvir industrijske politike. Cilj je u nastavku teksta preciznije opisati mogući odgovor EU na novonastalu situaciju. Tome prethodi opis „tajne formule“ uspjeha kineskih proizvođača EV koji danas ugrožavaju autoindustriju koja je kičma prerađivačke industrije… Nastavi čitati "%s"

Kineski udar na europsku autoindustriju: zelena tranzicija i radikalno preslagivanje (I)

Ekonomski prosperitet i politička stabilnost EU na kocki? Prema podacima Europske komisije automobilska industrija Europske unije direktno i indirektno zapošljava 13.8 milijuna Europljana, što čini 6.1% ukupne zaposlenosti. U samoj proizvodnji zaposleno je pak 2.6 milijuna Europljana ili 8.5% ukupne industrijske zaposlenosti. Nakon industrijske opreme i farmaceutskih proizvoda, izvoz motornih vozila i opreme predstavlja treću… Nastavi čitati "%s"

Koliko je hrvatsko gospodarstvo izloženo inozemnim šokovima (II)?

Objavljeno

U prvom dijelu smo objasnili kako razlikovati makroekonomske šokove ponude i potražnje i zašto je u malim i otvorenim ekonomijama poput Hrvatske važno razlikovati šokove prema domaćem i inozemnom porijeklu. Dosadašnja istraživanja potvrdila su generalnu pretpostavku o visokoj osjetljivosti malog i otvorenog hrvatskog gospodarstva na inozemne šokove. No, pitanje o identifikaciji šokova – razlikovanju šokova… Nastavi čitati "%s"

Koliko je hrvatsko gospodarstvo izloženo inozemnim šokovima (I)

Objavljeno

Uvod Kratak odgovor je – snažno. Hrvatska je malo otvoreno gospodarstvo i stoga je osjetljiva na šokove iz inozemstva, prije svega iz eurozone i trgovinskih partnera izvan eurozone, poput Bosne i Hercegovine. Sve su recesije od osamostaljenja Hrvatske imale značajnu inozemnu komponentu. Tranzicijska recesija od 1990. do 1993. bila je kombinacija domaćih faktora (tranzicije na… Nastavi čitati "%s"

Neka igre počnu: 2023. u retrospektivi i 2024. u najavi

Nema sumnje da je iza Hrvatske najuspješnije gospodarsko razdoblje u njezinoj novijoj povijesti. Unatoč dramatičnom propadanju gospodarstva u vrijeme lockdowna 2020., oko 3% prosječnog godišnjeg rasta u razdoblju od 2019. do 2023. Hrvatsku pozicionira uz Irsku, Cipar i Maltu pri vrhu ljestvice država članica EU. Takvoj interpretaciji gospodarskih rezultata mogu se uputiti tri prigovora. Prvo,… Nastavi čitati "%s"

PISA katastrofa širom razvijenoga svijeta. Hrvatska više nije tako loša, ali…

Objavljeno

Ako guglate pojam „PISA katastrofa“ na ekranu ćete dobiti red linkova koji su nastali jučer popodne nakon što je OECD objavio rezultate testiranja znanja srednjoškolaca u osamdesetak država svijeta. Nakon četiri godine pauze (predzadnje mjerenje je bilo 2018., a ovo je obavljeno 2022.), željno iščekivani rezultati u tri područja – matematika, čitanje i znanosti –… Nastavi čitati "%s"