Ekonomski lab
Većina interpretacija sastanka/“dogovora“/sporazuma Donalda Trumpa i Ursule von der Leyen od prošle nedjelje na tragu je europskog političkog duha sadomazohizma. Trump se prikazuje kao genijalni pregovarač i pobjednik (jer je ranijih 2-3% carina na uvoz roba iz EU u SAD digao na 15%), a von der Leyen odnosno EU kao gubitnica (jer je pristala na… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu teksta o migracijama u prošloj godini bavili smo se međunarodnim migracijama i pokazali pet važnih rezultata: Razdoblje pozitivnog migracijskog salda (većeg doseljavanja nego iseljavanja) nastavlja se treću godinu zaredom. Nakon pozitivnog salda od 30,2 tisuće 2023., saldo se povećao na 31,4 tisuću neto imigranata 2024., što više nego kompenzira negativni prirodni priraštaj… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama za prošlu godinu. Podaci potvrđuju da je Hrvatska nakon velikoga vala neto emigracije 2014.-2018. ušla u veliki val neto imigracije koji je započeo 2022. i poprimio ozbiljne razmjere 2023. i 2024. (Slika 1). Migracijski saldo, tj. razlika doseljeni minus odseljeni, povećan je s 30,2 tisuće 2023.… Nastavi čitati "%s"
Nova rumunjska Vlada je na temelju prethodnih konzultacija s Europskom komisijom predložila paket snažne fiskalne konsolidacije koji će vrlo vjerojatno uspjeti, ali po cijenu dodatnog usporavanja gospodarske aktivnosti. ECOFIN će na zadnjem ljetnom sastanku u utorak 8. srpnja vjerojatno potvrditi paket kao prihvatljiv u okviru procedure prekomjernog deficita, nakon čega preostaje usvajanje u Parlamentu do kraja mjeseca (mjere bi trebale stupiti na snagu 1. kolovoza).… Nastavi čitati "%s"
Najnovije objave Eurostata potvrđuju tezu koju smo već analizirali u nekoliko navrata, zadnji puta pred tri mjeseca: Hrvatska se usko približila pragu razvoja od 80% realnog dohotka po stanovniku Europske unije. Nakon što je ranije objavljeno da smo prošle godine stigli na 77% prosjeka EU mjereno realnim BDP po stanovniku, modificirani pokazatelj stvarne individualne potrošnje… Nastavi čitati "%s"
Američka financijska hegemonija nalazi se na svojevrsnoj prekretnici. Nakon više od osam desetljeća vidljive su prve konstrukcijske pukotine koje izvorno nisu izazvane potezima Trumpove druge administracije, ali ih je ona razgolitila i pojačala u prvih stotinjak dana svojega mandata. To je učinila prvenstveno nastavkom neodgovornog vođenja fiskalne politike, napadom na neovisnost sudbene i monetarne vlasti… Nastavi čitati "%s"
Nakon teksta Banića, Deskar-Škrbića i Langa, Velimir Šonje u drugom tekstu iz serije o fiskalnim pravilima objašnjava koncept pričuvnog fiskalnog fonda i raspravlja o tome kako bi se takav fond mogao ustrojiti u Hrvatskoj… Nastavi čitati "%s"
Više od godinu dana otkako je Donald Tusk krajem 2023. postao poljski premijer njegova je vlada krenula u veliku kampanju deregulacije. Dio je to širih globalnih deregulacijskih inicijativa na čije su se dobre i loše strane (kao i na OECD-ove smjernice za regulatornu politiku) Velimir Šonje i Labov redakcijski tim osvrtali već nekoliko puta tijekom… Nastavi čitati "%s"
Objava Državnog zavoda za statistiku o rastu realnog BDP-a za 2,9% (3,1% sezonski prilagođeno) u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine u javnosti je prošla nezapaženo premda je potvrdila da gospodarski rast u Hrvatskoj slabi. To se vidi i iz činjenice da je rast sezonski prilagođenog realnog BDP-a u odnosu na… Nastavi čitati "%s"
S 37,8 sati u prosjeku na tjedan, Hrvati na glavnom poslu provedu približno jednako vremena kao Slovenci (38,0), Česi (37,8) i Slovaci (37,9). Zericu manje rade Mađari (37,4) i Portugalci (37,5), a zericu više Litavci i Letonci (38,3), Rumunji (38,8), Poljaci (38,9) i Bugari (39,0). Znatno više rade Grci (39,8), Srbi (41,3) i Turci (43,1),… Nastavi čitati "%s"