Ekonomski lab
Za nama je jedan miran tjedan u kojemu su, kako je i red u zemlji kao što je Hrvatska, svi bili preokupirani prošlim i davno zaključenim temama. Ta neobična težnja ka žučnim raspravama i sukobima oko stvari koje su davno zaključene, tipična je za ljudske skupine koje slabo poimaju svijet i nisu u stanju rangirati… Nastavi čitati "%s"
U tjednu u kojem je vrhunac vladinih zakonodavnih prijedloga bio Zakon o žičarama, i dok je o bitnim svjetskim temama poput MMF-ove (blage) revizije izgleda za rast i korekcije na burzama sve već rečeno, tema o Nobelovim nagradama iz ekonomije vrijedna je spomena. Odbor za dodjelu je 8. listopada priopćio da su ovogodišnji dobitnici: Paul Romer,… Nastavi čitati "%s"
Histerija zbog 7%-tnog pada vodećih burzovnih indeksa i istovremenog pada cijena obveznica nije opravdana. Zadržavanje pozitivne razlike između dugoročnih i kratkoročnih prinosa na američke državne obveznice može se tumačiti kao indikator da je za sada sve u redu, bez obzira gdje završi ova korekcija cijena dionica. Realne kamatne stope upućuju na isti zaključak.… Nastavi čitati "%s"
Potkraj prošloga tjedna u javnost je pušten probni balon koji najavljuje dodatne namete na alkohol, cigarete i premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Cilj je popuniti proračun zdravstva s dodatnih 2 milijarde kuna ne bi li se, kako se to kaže u politici, «stabiliziralo stanje». Te 2 milijarde trebale bi doći od ljudi koji se… Nastavi čitati "%s"
Plenković i Marić su samo blago zaoblili vrh jedne ranije samoubilački rastuće linije poreznih i sličnih opterećenja, tako da 6 i nešto milijardi kuna ukupnih rasterećenja, koliko se spominje u službenim procjenama, ne znači da plaćamo za toliko manje nego prije, nego znači da bi nam za toliko više uzeli da su ostali oni porezni parametri koji su vrijedili na kraju 2016. A to je jedna posve druga priča.… Nastavi čitati "%s"
Na današnji dan pred 25 godina tadašnji premijer Nikica Valentić objavio je anti-inflacijski program koji se još uvijek tumači kao jedan od najvažnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj gospodarskoj povijesti Hrvatske. Da bi se shvatilo što je potom uslijedilo, treba razumjeti sve bitno što je toj objavi prethodilo. Esej koji se čita 20 minuta iz pera sudionika događaja, Velimira Šonje, tadašnjeg savjetnika Vlade Republike Hrvatske… Nastavi čitati "%s"
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.… Nastavi čitati "%s"
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li? … Nastavi čitati "%s"
Velikih 57 milijardi dolara za Argentinu najnoviji je pokušaj sređivanja stanja u državi koja se trajno odupire fiskalnoj disciplini. Šonje ne vidi kako bi se to moglo promijeniti, zašto bi ovaj put bilo drugačije?… Nastavi čitati "%s"
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske - njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru… Nastavi čitati "%s"