Vrijeme ne liječi sve: o najavljenim promjenama u mirovinskom sustavu
O dubokoj pozadini aktualnih prijedloga koji se nazivaju mirovinskom reformom: nevidljive stvari treba učiniti vidljivima… Nastavi čitati "%s"
Svijet je sastavljen od monetarnih spojenih posuda: kako su se desile valutne krize u Turskoj i Argentini
Šonje piše o tome kako funkcionira svjetski financijski sustav - kako odnos sve restriktivnije monetarne i ekspanzivne fiskalne politike u SAD-u preko američkih prinosa utječe na slabija gospodarstva poput Argentine i Turske. Nakon dugo godina ponovo promatramo valutne krize u nekima od vodećih ekonomija svijeta. Mehanizmi su isti kao pred 30, 40 godina… Nastavi čitati "%s"
Rast kredita i pad kamatne marže nakon što su banke rezervirale troškove vezane uz Agrokor
Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika i ponašanje na strani ponude, u ovoj je godini primjetno otpuštanje privremeno zapetih kočnica u oba segmenta privatnog kreditiranja – i u poslovima s poduzećima i u poslovima sa stanovništvom. Proces je praćen promjenama… Nastavi čitati "%s"
Kako poboljšati financiranje mikro i malih poduzeća: vječna potraga
Sedam konkretnih preporuka za poboljšanje financiranja mikro i malih poduzeća moglo se čuti na okruglom stolu HUP-a i HUB-a, na kojem se pretreslo sve, od toga kako funkcionira tržište kredita, preko raznih poticajnih shema, do prijeloga kako povećati učinkovitost naplate i poboljšati položaj mikro i malih kada se pojavljuju kao u pravilu nezaštićeni vjerovnici u predstečajnim nagodbama… Nastavi čitati "%s"
Trebaš kapital: poticaj od države ili investitora?
Poticaji su na prvi pogled "besplatan novac". Međutim, kada se promatraju iz perspektive rasta poduzeća, poticaji mogu biti skuplji od skupog equity-a. Stručnjak za venture capital Mislav Tolušić napisao je za Lab jednostavnu ali poučnu priču o tome kako vrednovati poticaje naspram kapitala investitora.… Nastavi čitati "%s"
Dolar je malo ojačao u odnosu na euro: i što sad?
Dolar za euro se zadnjih mjeseci kretao uglavnom u rasponu između 1,23 i 1,24. Jednom je probio iznad, jednom ispod tih granica, ali brzo se vraćao i interval se doimao čvrsto zadan. Međutim, pokret u pravcu jačanja dolara koji se dogodio u drugoj polovici travnja ima karakter proboja donje granice (oko 1,22) intervala. Najjači dolar… Nastavi čitati "%s"
Teorije o Velikoj recesiji
Prije deset godina američko i svjetsko gospodarstvo bila je zahvatila duboka kriza, tzv. Velika recesija. Brojni ekonomisti nastojali su objasniti njezine uzroke. Oračić prikazuje niz veoma različitih teorija o Velikoj recesiji te nalazi da izbijanje krize vremenski precizno objašnjava monetaristička teorija, dok njezino produbljivanje objašnjava kejnzijanska teorija. … Nastavi čitati "%s"
Budućnost banaka: kad kamate počnu rasti, efikasnost ostaje jedina rezerva
Fiskalna disciplina širi manevarski prostor za suzbijanje mogućih negativnih učinaka rasta kamatnih stopa na vanjskim tržištima. Povećanje unutarnje efikasnosti kreditnog posredovanja ni izbliza ne može učinkovito amortizirati vanjske šokove kao što to mogu strukturne reforme, fiskalna disciplina i poboljšanje regulacije.… Nastavi čitati "%s"
Hrvatske državne obveznice uspješno su prošle kroz prvi udar
Korekcija burzovnih indeksa širom svijeta, koja je potekla iz SAD-a, za sada se nije prelila na pad cijena i rast prinosa hrvatskih državnih obveznica. Dva su razloga zašto je to važno. Prvo, turbulencije na financijskim tržištima u pravilu pogađaju rizičnije imovine poput državnih obveznica zemalja s niskim rejtingom. One bilježe mnogo veća kolebanja od primjerice… Nastavi čitati "%s"
Jučer su se skršile američke burze, pa što onda?
Kako tumačiti jučerašnji pad burzi u SAD-u? Korekcija ili katastrofa? Prije prvo nego drugo. Ali, svijet ulazi u period promjene - prijelaz iz ere niske inflacije i kamatnih stopa u eru više inflacije i kamatnih stopa… Nastavi čitati "%s"