Ekonomski lab
Iako nam se ponekad može činiti kako se ništa u hrvatskom gospodarstvu strukturno ne mijenja ili se pak mijenja samo na gore, to baš i nije tako. Činjenica je da je hrvatski BDP danas, osam godina od izbijanja gospodarske krize te unatoč tome što zadnje dvije godine bilježi pozitivne stope rasta, realno na 8,5% nižoj… Nastavi čitati "%s"
U sjeni događanja na nacionalnoj političkoj sceni ispod radara bi mogle proći fiskalne malverzacije koje stranke na nacionalnoj razini vlasti izvode kako bi usmjeravale izborne ishode na lokalnoj razini. U novom tekstu za Ekonomski lab Vuk Vuković piše o rezultatima istraživanja sa kolegom Josipom Glaurdićem, nedavno objavljenom u prestižnom američkom časopisu Public Choice*. Autori su pronašli značajnu političku pristranost u alokaciji sredstava iz središnjeg proračuna lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj.… Nastavi čitati "%s"
U nekom širem poretku stvari, pucanje veze Most-HDZ ne izgleda kao osobito važan događaj. I Most i HDZ su stranke koje funkcioniraju kao koalicije različitih granskih, regionalnih i svjetonazorskih pozicija i interesa, osobito kad je riječ o gospodarstvu. Političkih preslagivanja i nestabilnosti ne treba se bojati, jer su poboljšanja fiskalne i ukupne ekonomske politike moguća i u takvim političkim razdobljima. Ona su pogodna i za raščišćavanje razlika u ciljevima i mjerama ekonomskih politika među strankama i unutar njih. No, vrijeme u kojem nestabilnost može biti dobra za ekonomsku politiku ipak je ograničeno.… Nastavi čitati "%s"
Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje pokazuje da je deficit opće konsolidirane države prema metodologiji ESA smanjen s 3,4% BDP-a 2015. na 0,8% 2016. Rezultat je bolji od očekivanja te predstavlja najbolji ishod državnih financija od 2002., od kada se deficit mjeri prema ovoj metodologiji.… Nastavi čitati "%s"
Porez na nekretnine prošao je u paketu porezne reforme prošloga prosinca, uskoro bi se trebao početi primjenjivati, ali ni jedinice lokalne vlasti ni građani ne znaju točno što, kada, kako i koliko će se plaćati od 2018. odnosno 2020. godine. Jasno je rečeno da rasta tereta neće biti, jer porez na nekretnine samo zamjenjuje komunalnu naknadu. Međutim, vlada po svemu sudeći namjerava povećati teret. Ovo je još jedna priča o demokratskom deficitu koji se prelama na najosjetljivijoj temi o porezima.… Nastavi čitati "%s"
Nakon imenovanja Teda Mallocha ambasodorom SAD-a pri EU i nakon njegove usporedbe Europske unije sa SSSR-om, postavlja se pitanje postoje li razlozi zbog kojih se u Trumpovom timu razmišlja o aktivnom razaranju institucija EU. Boje li se oni Europe? S obzirom na merkantilistički mindset, moguće je da u Washingtonu od 20. siječnja 2017. stanuje strah zbog zaostajanja američke produktivnosti i gubitka dominacije dolara u svijetu.… Nastavi čitati "%s"
U javnim raspravama o mogućem uvođenju eura proteklih se tjedana provlačila teza da Hrvatska ne može uvesti euro dok javni dug prelazi 60% BDP-a. Sada iznosi 84-85%, što se ne može svesti na 60% u razumnom vremenskom roku. Omjer javnog duga od 60% nije uvjet za uvođenje eura. Od 19 članica Euro područja 8 je… Nastavi čitati "%s"