Ekonomski lab
Gledam neki dan vijesti. Opet se puno priča o euru. Očekivano istrčavanje Bože Petrova po pitanju referenduma o euru ostavit ćemo za sada po strani. Politički srednjostrujaši sa svojim naporom da kažu nešto iz ničega mnogo su zanimljiviji. Oni nastupaju s logikom «Nismo mi protiv, ali nismo još spremni za euro…». Tako sam shvatio Grčića.… Nastavi čitati "%s"
Dubinski izvještaj Europske komisije o Hrvatskoj dokument je čiji je sadržaj doveo do izlaska Hrvatske iz najslabije kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Neravnoteže su i dalje prisutne, ali više nisu prekomjerne. Međutim, strukturni problemi - svi vezani uz javni sektor, ostaju … Nastavi čitati "%s"
Zašto pitanje uvođenja eura nije jednako za male i velike zemlje, što znači ekonomska otvorenost u tom pogledu, i o razlozima zašto uvođenje eura može pomoći boljem pozicioniranju Hrvatske u Europskoj uniji… Nastavi čitati "%s"
Daju li politički teško čitljive pobune modernih populista razloga za strah, ili je riječ o dobrodošloj reakciji protiv demokratski slabo ili nikako utemeljenih elemenata europskog ujedinjenja? Strah je dobar kome ga je Bog dao, ali ovoga će se puta svaki mogući pokušaj historijske psine suočiti s gustom mrežom međunarodnih ekonomskih, znanstvenih, umjetničkih i inih relacija, čija je snaga jača nego ikada u povijesti … Nastavi čitati "%s"
U današnje doba masovnih migracija multikulturalizam postaje sve manje održiv koncept kompatibilan s kvalitetnom integracijom useljenika, a još manje s održavanjem socijalne države i imigracijom. Naravno, kritike na račun multikulturalizma ne znače ujedno averziju spram koncepta multirasnog ili multietničkog društva na duge staze, već primarno averziju spram nastanka paralelnih društava koje ne povezuje osjećaj građanskog patriotizma i zajedničkog pripadanja. … Nastavi čitati "%s"
Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivnost. U drugom dijelu pronalazi pozitivne fiskalne i šire učinke koji djeluju putem ekonomske politike. No, upozorava i na propuštene prilike. … Nastavi čitati "%s"
Hoće li Talijani objaviti rat Francuzima, još jednom o tome kako društvo koje je zatvoreno iznutra nužno postaje zatvoreno prema van i priča o tome kako u Hrvatskoj ne čitamo i ne pitamo kad ne znamo, pa lako pomislimo da su Nobelovci pronašli nešto što nisu pronašli… Nastavi čitati "%s"
Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU… Nastavi čitati "%s"
Europska komisija je sa zakašnjenjem objavila Izvješće o provedbi strukturnih reformi u Hrvatskoj, odnosno ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (tzv. Macroeconomic Imbalance Procedure – MIP). Izvješće se odnosi na praćenje provedbe strukturnih mjera u 2018. godini, datirano je u mjesec studeni, ali je još uvijek aktualno jer slijede detaljne informacije za otprilike mjesec dana kada će biti objavljeno… Nastavi čitati "%s"
Evo, da konačno riješimo i tu dilemu. Eurostat je objavio jedan grafikon koji sve govori: Hrvatska ima petu najmanju minimalnu plaću u EU. Iza nas su Bugarska, Latvija, Rumunjska i Mađarska, a malo zaostajemo za Češkom, Slovačkom, Poljskom, Estonijom i Litvom, sve redom zemljama koje imaju znatno veći realni BDP per capita što znači i… Nastavi čitati "%s"