Ekonomski lab
Vuk Vuković najavljuje novo razdoblje u ekonomici i društvenim znanostima. Rubno provocira, ostavljajući prostor za slutnju da smatra kako se do sada uopće nije radilo o znanostima. Znanost, po Vukoviću, počinje s kontroliranim nasumičnim i prirodnim eksperimentima koji od devedesetih godina XX stoljeća naovamo ulaze u znanstveni mainstream.… Nastavi čitati "%s"
Kristijan Kotarski objašnjava što je i kako funkcionira klijentelizam - političko-ekonomski sustav kakav postoji u Hrvatskoj. Koristi mnoštvo podataka, od onih koji pokazuju dominaciju identitetskih pitanja u ponašanju glasača na izborima, preko nepotizma pri zapošljavanju u državnim poduzećima, do načina vođenja socijalne politike. Izlaz vidi u pojavi liberalne političke opcije koja će imati ulogu takozvanog veto-igrača. … Nastavi čitati "%s"
Osim na Labu (npr. ovdje i ovdje) i Europska središnja banka je prepoznala „čudo“ baltičkih članica europodručja. Uspjeh ovih malih sjevernih zemalja je toliko impresivan da je u najnovijem biltenu ECB-a zaslužio poseban okvir posvećen analizi njihove konvergencije i prilagodbe u razdoblju od pridruživanja EU 2004. godine (kada je njihov BDP per capita bio na… Nastavi čitati "%s"
Nastavak naše glavne ljetne priče o Poljskoj sadrži pregled od pobune u brodogradilištu u Gdanjsku 1980. preko Balcerowiczeve pro-tržišne politike i brzog oporavka s početka devedesetih, do političkih lutanja i Tuskovih reformi u vrijeme izrazitog gospodarskog uspjeha 2007.-2014. te uspona na vlast stranke Pravo i pravda Jaroslawa Kaczynskog. Ekonomski i politički pregled gotovo četiri desetljeća razvoja iz kojeg i političari mogu nešto naučiti.… Nastavi čitati "%s"
Zaštita domaćih proizvođača od inozemne konkurencije intuitivno je i interesno prijemčiva ideja. Međutim, teorija komparativnih prednosti, na koju treba podsjetiti točno 200 godina nakon što ju je David Ricardo prvi puta predstavio, pokazuje da je put u pakao često popločen dobrim željama. Zaštita može zajednici nanijeti velike štete. Stoga treba pažljivo promatrati uvjete razmjene, tehnologije i niz drugih utjecaja na međunarodnu trgovinu. To je posebno važno danas, kada u srazu ideja o protekcionizmu i globalizaciji mnoge stvari više nisu jasne kao prije.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je u prvom nastavku postavio problem dugoročnog usporavanja rasta produktivnosti i rasta nejednakosti, Vuk Vuković u nastavku postavlja tezu da je Treća industrijska revolucija tek počela. Analogno Prvoj i Drugoj industrijskoj revoluciji, svijet tek ulazi u razdoblje ubrzanja rasta produktivnosti na temelju novih tehnologija. … Nastavi čitati "%s"
Litva je još jedan u nizu dokaza kako tranzicija prema tržišnom gospodarstvu može stvoriti uvjete za prosperitet. U slučaju Litve brojke su sjajne. Zemlja čiji je realni dohodak po stanovniku dugo bio niži od hrvatskoga koji već godinama stagnira na oko 60% EU prosjeka, danas dostiže 75% prosjeka EU i za samo dva boda zaostaje za Portugalom i Slovačkom.… Nastavi čitati "%s"
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu o Velikom razlazu – razvojnom napretku Zapada spram Istoka – Ivo Bićanić je proces smjestio u razdoblje prije Prve industrijske revolucije i opisao razlaz rastom nadnica. U ovom nastavku prikazuje ulogu drugih faktora – različitih stupnjeva tržišne integracije i političke stabilnosti. Spoj tržišne integracije i političke nestabilnosti pogodovao je razvoju na Zapadu, dok je Kina imala političku stabilnost i tržišnu fragmentaciju. … Nastavi čitati "%s"
Velimir Šonje u prvom u seriji tekstova o Poljskoj opisuje razvojne odnose Hrvatske i Poljske od devetnaestog stoljeća do danas. Objašnjava kako je naša percepcija o siromašnim Poljacima formirana osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kratkotrajne hrvatske prednosti. I prije, do pedesetih, i poslije, od sredine prošlog desetljeća, Poljska postiže bolje pokazatelje gospodarskog razvitka.… Nastavi čitati "%s"