Ekonomski lab
Donald Trump je za glavnog ekonomskog savjetnika imenovao Lawrence Kudlowa, čovjeka koji je kritizirao njegovu sklonost protekcionizmu. Može li se takav toplo-hladno pristup objasniti time što danas najvažnija brana protiv razvoja ekstremnih scenarija leži u tome što je svjetsko gospodarstvo toliko umreženo da izolacionizam više nije politički moguć?… Nastavi čitati "%s"
Nigdje u EU mladi ne ostaju s roditeljima toliko dugo kao u Hrvatskoj. Razina gospodarskog razvitka nije jedino važno objašnjenje. Postoje i dublji razlozi. Piše Tomislav Globan… Nastavi čitati "%s"
U drugom nastavku rasprave o stranačkoj zarobljenosti hrvatske države Kotarski nudi niz iznenađujućih pokazatelja o tome kako stranačka uzurpacija državnih institucija uzrokuje relativno nazadovanje: od pokazatelja o negativnoj vezi između državnih izdataka za administraciju i kvalitete institucija, do pokazatelja da je sve manji udjel u biračkom tijelu neophodan za pobjedu na izborima, što povećava opasnost kanaliziranja javnih izdataka prema užim interesnim skupinama povezanima s izbornim pobjednicima.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je u prvom dijelu pokazala neefikasnost osnovnoškolskog sustava, Amina Ahec Šonje u drugom dijelu analizira srednjoškolsko obrazovanje. Rezultati PISA testova hrvatskih srednjoškolaca nisu razmjerni u odnosu na proračunska ulaganja… Nastavi čitati "%s"
Državne institucije mogu biti "zarobljene" od strane korporativnih ili stranačkih elita. Ekonomske politike su uvjetovane i tom činjenicom. Kotarski pokazuje da je stranačko zarobljavanje u Hrvatskoj snažnije prisutno od korporativnog i najavljuje nastavak u kojem će pokazati mehanizme kako brisanje razlika između stranačkih elita i državnih institucija dovodi do loših politika… Nastavi čitati "%s"
Davno, jako davno, pročitao sam knjigu Eugene Meehana The Thinking Game, u kojoj stoji i ovo da su analogije najgori način zaključivanja. Kasnije će Lakoff i Johnson objasniti da su metafore najvažniji način poimanja svijeta (razmislite samo o tome kako vrijeme teče – kao voda?). Najveći dio naše igre mišljenja može se (strukturirano) zamisliti kao… Nastavi čitati "%s"
Uzbuđenje oko nedavne objave sporijeg rasta BDP-a nema mnogo smisla. Hrvatska je jednako (ne)uspješna u usporedbi s drugim državama kao i pred tri, šest ili devet mjeseci. Logika sveprisutnog javnog sektora i dalje vlada ovom zemljom bez izgleda za promjenu, pa valja razmišljati o vjerojatnim razvojnim ishodima ako se nastavi po starom. Podvlačenje crte pod jednu epohu oko 2030. moglo bi razotkriti mnogo dramatičniji (relativan) neuspjeh od onog o kojem se sada priča.… Nastavi čitati "%s"
Hinšt analiza trideset ekonomski najslobodnijih zemalja na svijetu: što im je zajedničko (povijest i geografija nisu), što ih razlikuje i što bi moglo objasniti njihove razvojne uspjehe. Odgovor pronalazi u sustavima vrijednosti i geopolitičkim odlukama… Nastavi čitati "%s"
Duboka kriza koja je zahvatila američko i svjetsko gospodarstvo 30-ih godina prošlog stoljeća još je i danas predmet razmišljanja i rasprava. Nasuprot tezi da je Velika depresija bila neizbježna posljedica djelovanja slobodnog tržišta, Oračić navodi istraživanja koja ukazuju na pogreške i propuste u monetarnoj politici kao njezin glavni uzrok. … Nastavi čitati "%s"
Jedna od temeljnih demokratskih ideja je da se o svakome prijedlogu koji poštuje neke temeljne humanističke principe može raspravljati. Vjernici u deliberativnu (pametnu) demokraciju smatraju da će široka javna rasprava filtrirati suprotstavljene prijedloge i iznjedriti najbolja moguća rješenja. U stvarnosti ponekad bude tako, a ponekad i ne. Te druge situacije su zanimljivije. Kada većina kroz… Nastavi čitati "%s"