Ekonomski lab
Emigracija je već nekoliko godina vruća tema, no o tom se fenomenu vrlo malo zna. Povremeno se komentira o razlici između domaće emigracijske i njemačke imigracijske statistike, jer potonja ukazuje na mnogo veće brojke. Zatim se prospe pokoja frustracija zbog zemlje koja svojim ljudima ne može osigurati bolju budućnost (kao da je «Zemlja» neki subjekt… Nastavi čitati "%s"
Zašto neki indikatori u obrazovnom sustavu pokazuju da je stanje kritično i da kozmetičke promjene neće pomoći… Nastavi čitati "%s"
Šonje u nastavku serije o Velikoj internacionalizaciji piše i o idejama koje su uzrokovale hrvatsko kašnjenje u tom glavnom razvojnom procesu. Ideje sigurno nisu jedino objašnjenje, ali ideja o ekonomskim odnosima kao o igri nulte sume odigrala je važnu ulogu u sidrenju hrvatskoga rasta ispod mogućnosti zbog nevoljkog i kasnog otvaranja prema van… Nastavi čitati "%s"
Zašto Europa s ovim čovjekom još uvijek ima neraščišćene račune? Iako je marksizam danas neupotrebljiv kao teorija za analizu društvenih sukoba, mišljenja o Marxu i dalje se razilaze. Od onih koji ga prikazuju ideologom zla do onih koji ga smatraju genijem društvenih znanosti i aktivistom u borbi za radnička prava. Ovaj tekst prikazuje Marxove pogreške u ekonomskoj analizi i njihov odnos s marksizmom kao teorijom društvenog nasilja koja je utrla put istoj takvoj praksi… Nastavi čitati "%s"
Živjeti u Hrvatskoj znači ne shvaćati koliko je velik ovaj svijet. Kada se u njemu dogodi nešto bitno, to će posrednim putovima djelovati i na nas. Doduše s vremenskim odmakom, ali jednako snažno ili jače od domaćih sila. Jer, mi ovdje uvozimo ideje, ideologije, ratove, mirove, tehnologiju, geopolitiku. Čak i neki mutan osjećaj o stanju… Nastavi čitati "%s"
Rumunjska je neprijeporno po mnogim ekonomskim parametrima sustigla Hrvatsku. Koji su pozitivni i postoje li negativni ekonomski aspekti iza priče o rumunjskom ekonomskom čudu, istražio je Milan Deskar Škrbić … Nastavi čitati "%s"
Velika internacionalizacija je proces sve manje važnosti domaćeg i sve veće važnosti inozemnog tržišta za stvaranje hrvatskog BDP-a. Proces se ubrzao ulaskom Hrvatske u EU. Robni izvoz igra najvažniju ulogu u tom procesu. Ovo je prvi u seriji tekstova u kojima Velimir Šonje pokušava sagledati uzroke te ekonomske, političke i socijalne posljedice procesa Velike internacionalizacije… Nastavi čitati "%s"
Koje su pouke preliminarne nagodbe nakon godinu dana izvanredne uprave? Hoće li ovakav ishod ojačati ili oslabiti ekonomski nacionalizam u njegovoj negativnoj interpretaciji kao krinke za rente?… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je pokazala razmjene neefikasnosti u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju, Ahec Šonje u do sada najopsežnijoj analizi komparativno raščlanjuje ishode hrvatskog visokoškolskog sustava i pokazuje razmjere njegova zaostajanja u pogledu rezultata i efikasnosti. Pri tome Zagreb u zadnje vrijeme nazaduje, dok Split napreduje… Nastavi čitati "%s"
Druga globalizacija prije Prvog svjetskog rata povećala je nejednakosti među državama za razliku od aktualne globalizacije. Ivo Bićanić piše o periodizaciji, sličnostima i razlikama različitih faza globalizacije, s naglaskom na drugu.… Nastavi čitati "%s"