Ekonomski lab
Možda će vas zanimati neki egzaktni odnosi između zemlja sudionica četvrtfinala Svjetskog prvenstva u nogometu. U prvoj koloni u tablici prikazan je BDP (dohodak) po stanovniku (per capita ili pc) prema paritetu kupovne moći (PPP – purchasing power parity) u stalnim dolarima iz 2011. Ovaj pokazatelj ćemo skraćeno zvati realni dohodak po stanovniku. Švedska je… Nastavi čitati "%s"
U petom nastavku serijala "Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet" Darko Polšek raspravlja o knjizi koja se bavi načinom propadanja demokracija i pita se gdje su granice mirnog, gandhijevskog otpora sve raširenijim pojavama totalitarizma: mogu li šutnja i strpljenje pružiti osnovu za optimizam? Od Držićevih ljudi nazbilj i nahvao do Miljkovićeve pažnje da ne ubije prejaka reč, dilema se vrti u krug, kao u knjizi Levitskog i Ziblatta… Nastavi čitati "%s"
Povodom pete godine članstva u EU Kristijan Kotarski uz pomoć rezultata Kohezijskog monitora pokazuje da mogućnosti za stvaranje koristi od članstva ponajviše vlastitom krivnjom nisu iskorištene. Međutim, percepcije o EU u Hrvatskoj su i dalje pozitivne, što otvara mogućnost za stvaranje koristi kroz ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura… Nastavi čitati "%s"
Nogometni srazovi mogu poslužiti kao metafore za mnogo važnija pitanja ekonomskog i društvenog razvoja. Zadnji hrvatski protivnik - Argentina - simbol je društva iscrpljenog populizmom. Sljedeći hrvatski protivnik - Island - simbol je društva obdarenog liberalnom demokracijom. Hrvatska je u odnosu na njih međuzemlje koje još nije odabralo svoj put.… Nastavi čitati "%s"
U četvrtom tekstu u seriji «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o jednoj staroj Polanyievoj i jednoj novoj Deneenovoj knjizi objašnjava zašto je percepcija o ekonomskim uzrocima političkih promjena u najboljem slučaju nepotpuna… Nastavi čitati "%s"
U trećem tekstu iz serije "Jeli ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?", Darko Polšek raspravlja o knjizi Yasche Mounka indikativnoga naslova Narod protiv demokracije. Što je dovelo do sukoba liberalizma i demokracije i kakav je stvarni značaj mogućnosti postojanja demokracije bez prava i prava bez demokracije … Nastavi čitati "%s"
Hinšt uspoređuje razvoj Hrvatske i Češke u proteklih četvrt stoljeća i identificira nekoliko ključnih razlika koje objašnjavaju različite razvojne staze: predanost ekonomskim slobodama, rana privatizacija, otvaranje i internacionalizacija koji su nastupili mnogo prije ulaska u EU 2004., tržište rada te historijski odnosno kulturni faktori objašnjavaju zašto je Češka toliko naprijed… Nastavi čitati "%s"
Italija je najveći politički laboratorij na svijetu. Nama još uvijek najvažniji (ne zadugo) vanjskotrgovački partner. Dvije vodeće hrvatske banke su u vlasništvu talijanskih banaka. Zato je i za nas važno kada se s druge strane Jadrana događaju velike političke promjene. A u petak je predsjednik Mattarella prihvatio novu, Conteovu vladu. To je bio događaj tjedna,… Nastavi čitati "%s"
Darko Polšek i Velimir Šonje pokrenuli su seriju prikaza knjiga i rasprava o temama društvenog napretka, modernizacije, razvoja liberalne demokracije i geopolitičkih promjena. Polšek u ovom tekstu raspravlja o najnovijoj knjizi povjesničara Timothy Snydera Put u neslobodu … Nastavi čitati "%s"
Šonje ovim tekstom najavljuje seriju rasprava i prikaza knjiga u kojima će se otvarati "velike teme" o funkcioniranju takozvanog globaliziranog svijeta. Danas se multipliciraju teorije i predviđanja, od onih panglosijanskih koje počivaju na ideji da živimo u najboljem od svih mogućih svjetova, do onih katastrofičnih koji najavljuju kataklizmu ako se brzo nešto ne poduzme… Nastavi čitati "%s"