Ekonomski lab
I dok ultra-desničari urlaju zbog navodno nove poplave imigranata koji opet navodno kradu, kolju, siluju, ne rade i sišu „naše“ proračunske novce, a ultra-ljevičari nesvjesni tamburaju u njihove diple, crtaju križeve u pijesku i zazivaju nuklearne kiše koje će istrijebiti sva zla neoliberalnog kapitalizma, naš podebeli i dekadentni hedonist ostaje, kako i priliči, najčvršći i najširi stup razuma i napretka.… Nastavi čitati "%s"
Postoje li opravdani razlozi za smanjenje tržišnih sloboda iz razloga nacionalne sigurnosti, i kada oni nastupaju? Raspravu o tome smo poveli na temelju primjera odnosa između australske vlade i kineske kompanije Huawei… Nastavi čitati "%s"
Scheidelova knjiga The Great Leveler dovodi do naizgled zabrinjavajućeg zaključka - velika ujednačavanja raspodjela dohotka i bogatstva kroz povijest su se događala samo uz veliko nasilje. Stoga, pazi što poželiš kada su nejednakosti u pitanju. Iako Scheidelov zaključak upućuje na prihvaćanje stanja nejednakosti raspodjela kakvo jest, nova se perspektiva gledanja na nejednakost može otvoriti ako ju počnemo promatrati kao kolesterol koji ima svoj dobar i loš sastojak… Nastavi čitati "%s"
S bloga Žurnalist Online Denisa Kuljiša prenosimo tekst o povijesti razvoja elitnog turizma na Brijunima, koja je počela mnogo prije no što većina misli. Sadašnjost je tragikomična… Tpična hrvatska priča o sedam desetljeća političkih zabluda, "upravljanja" državnom imovinom i o nesmiljenoj borbi protiv ekonomskog liberalizma i privatnog kapitala, koja završava u skupim i raspadnutim sobama bez klime… Nastavi čitati "%s"
Što se može naučiti usporedbom razvoja na tržištu rada u SAD-u, EU i Hrvatskoj nakon krizne 2008.? Nalazi su neugodni, što je razlog zbog čega ih treba uporno isticati, ne bi li se jednom iz svega toga nešto i naučilo … Nastavi čitati "%s"
U novom tekstu iz serije "Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet" Velimir Šonje kroz prizmu knjige Globalna nejednakost srpsko-američkog ekonomista Branka Milanovića raspravlja o kupovnoj moći, nejednakostima i migracijama. Traži odgovor na pitanje kako će se razriješiti aktualna ekonomska napetost koja je nastala u interakciji rasta plaća i nedostatka radne snage u mnogim zanimanjima… Nastavi čitati "%s"
Finale Svjetskog prvenstva može se promatrati kroz tri poruke: prvu o tome da sjever može povući jug; drugu, da se rad i upornost isplate; treća je poruka da samo otvorenost i mjerila svjetskoga tržišta osiguravaju izvrsnost. I dalje traje potraga kako ove principe pretočiti u život… Nastavi čitati "%s"
U ovom tekstu iz serije «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o knjizi Jana Zielonke o anti-liberalnoj «Kontrarevoluciji» detektira ekonomske napukline u konceptu lijevog liberalizma koje objašnjavaju zašto europski lijevi centar životari u političkoj bezidejnosti i neprepoznatljivosti: razlog leži u tome što mu je neoliberalizam kriv za sve… Nastavi čitati "%s"
Opsjednuti nacionalnim ekonomskim politikama propuštamo uvidjeti pozitivne i negativne razvojne razlike u prostoru. Sjever Hrvatske ima trajnije poduzetničke poduhvate od ostatka države i bolje institucije koje olakšavaju poslovanje. Može li se shvaćanjem i preslikavanjem iskustava gradova i regija poboljšati razvoj cijele zemlje?… Nastavi čitati "%s"
Gospodarski rast u Hrvatskoj oduvijek je zarobljen unutar povezanih klijentelističkih mreža koje istiskuju ili sprečavaju razvoj tržišnih odnosa. Iako IT kompanije mnogo rade za javni sektor, Vuk Vuković istražuje može li razvoj tog sektora ipak iznjedriti tržišni rast neovisan o starim klijentelističkim mrežama… Nastavi čitati "%s"