Ekonomski lab
Na Ekonomskom labu je objavljen veći broj tekstova o euru, ali je većina njih bila posvećena trenutačnim zbivanjima i/ili budućnosti europodručja. Ovaj tekst predstavlja pogled na povijest nastanka eura, koji se slikovito može opisati kompleksnim odnosom između europskog cara, europskih kraljeva i duhova iz boce. Ovakav zanimljiv prikaz europskog puta do monetarne unije je iznio… Nastavi čitati "%s"
U tjednu u kojem je vrhunac vladinih zakonodavnih prijedloga bio Zakon o žičarama, i dok je o bitnim svjetskim temama poput MMF-ove (blage) revizije izgleda za rast i korekcije na burzama sve već rečeno, tema o Nobelovim nagradama iz ekonomije vrijedna je spomena. Odbor za dodjelu je 8. listopada priopćio da su ovogodišnji dobitnici: Paul Romer,… Nastavi čitati "%s"
Potkraj prošloga tjedna u javnost je pušten probni balon koji najavljuje dodatne namete na alkohol, cigarete i premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Cilj je popuniti proračun zdravstva s dodatnih 2 milijarde kuna ne bi li se, kako se to kaže u politici, «stabiliziralo stanje». Te 2 milijarde trebale bi doći od ljudi koji se… Nastavi čitati "%s"
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.… Nastavi čitati "%s"
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li? … Nastavi čitati "%s"
Koristeći klaster analizu Deskar Škrbić pokazuje da Hrvatska pripada "periferiji" europodručja zajedno s Irskom, Italijom, Ciprom, Španjolskom i Portugalom (Grčka je poseban slučaj). Pokazuje i da primjer Slovenije ukazuje na mogućnost "seljenja" iz periferije u jezgru… Nastavi čitati "%s"
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske - njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru… Nastavi čitati "%s"
U nastavku rasprave o Runcimanovim knjigama o kraju demokracije, Polšek raspreda o tezi da demokracije opstaju jer su stare, ljudi su ostarjeli. Sudbinska, apokaliptična pitanja u takvim se uvjetima pretvaraju u tehnička, inženjerska, a plemena, razdori i kanibalizam sele u virtualni svijet društvenih mreža. No demokracija prestaje kad se inženjerska pitanja uzmu zdravo za gotovo i pretvore u ideološki cirkus… Nastavi čitati "%s"
U sklopu naše duge storije o tome je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet, rasprava o sudbini demokracije zauzima posebno mjesto. Demokracije su sklone opuštanju i samozadovoljstvu jer pobjeđuju totalitarizme. Može li to voditi njihovoj propasti? Darko Polšek u dva dijela (ovo je prvi) komentira dvije Runcimanove knjige o kraju demokracije… Nastavi čitati "%s"
Kotarski u raspravi o Sandbuovoj knjizi pokazuje da optužbe na račun eura zapravo imaju svrhu odvraćanja pažnje šire javnosti od katastrofalnih pogrešaka nacionalnih političkih i ekonomskih elita - to su pogreške koje su se mogle izbjeći.… Nastavi čitati "%s"