Ekonomski lab
Je li zvučna ostavka državnog tajnika Marina Strmote bila nepotrebna dramatizacija ili ogroman stručni gubitak za vladu? Jasena Torma upozorava da ne postoji kamen mudraca demografske politike. Ne znamo dovoljno o dugoročnim odrednicama stopa fertiliteta. Međutim, stručna ruka u vladi nema alternative. Oblikovanje dobrih politika može olakšati život mladim obiteljima i kada nismo sigurni koliko će to utjecati na demografska kretanja… Nastavi čitati "%s"
Hrvatski obrazovni sustav je ispolitiziran i zastario, a povrh svega neefikasan. Mnogi misle da je takav stav plod impresija. Amina Ahec Šonje pokazuje da nije tako: mjerenja pokazuju da je sustav primarnog obrazovanja neefikasan. U sljedećim nastavcima ove serije tekstova prikazat će se rezultati analize za sustav sekundarnog i tercijarnog obrazovanja.… Nastavi čitati "%s"
Ako je prva četvrtina pokretanje javne rasprave, druga priprema za ulazak u ERM II, treća ERM II, a četvrta zamjena kune eurom, na kraju prve četvrtine utakmice između eura i kune otvorena su sva bitna pitanja. I ona koja nisu tehničke nego povijesne i emotivne naravi. Šonje daje iscrpan pregled.… Nastavi čitati "%s"
Što je zajedničko aktualnom rašomonu s Agrokorom, kineskom Anbangu, američkom AIG-u, sanacijama financijskih institucija u Europskoj uniji i problemima slavnog proizvođača Gibson gitara? I hoćemo li se uskoro starih dobrih stečajeva sjećati sa sjetom... … Nastavi čitati "%s"
Šonje iznosi četiri teorije o tome zašto nakon ulaska u EU nije došlo do bržeg povećanja kvalitete politika i ubrzanja gospodarskog rasta. Jedna je devastirajuća jer pokazuje da među političarima mogu postojati neki ljudi kojima je u interesu emigracija glasača.… Nastavi čitati "%s"
Nema ništa čudno u tome što je Slovačka danas razvijenija zemlja od Hrvatske. U povijesti se stvari ponekad vrate na početak. U davnim sjećanjima moje generacije (rođene 60-ih) i generacije naših roditelja (rođeni 30-ih i 40-ih godina prošloga stoljeća), Slovaci i Česi bili su «siromasi» koji bi jedva skucali koju marku ne bi li se… Nastavi čitati "%s"
Liberalizmu se često prigovara zbog kozmpolitizma i anacionalnosti. Međutim, anti-liberalne politike najčešće prikrivaju preraspodjelu u korist užih interesnih skupina što nanosi štetu zajednici. Nacionalizam se često koristi kao krinka za politike koje ne doprinose nacionalnom razvitku. Ekonomski liberalizam, s druge strane, može značiti najveći nacionalizam (patriotizam).… Nastavi čitati "%s"
Je li egalitarizam odnosno egalitarni sindrom jedan od kočničara razvoja u Hrvatskoj? Ako egalitarizam postoji u svim društvima (dovoljno se sjetiti Skandinavije), zašto bi u našem i u onima sličnim nama bio percipiran kao kočnica razvoja? Vuk Vuković objašnjava da se egalitarizam manifestira različito u zemljama europske jezgre i periferije kojoj pripada i Hrvatska. Ubrzana industrijalizacija na periferiji u 20. stoljeću značila je da se mentalitet nije stigao prilagoditi (evoluirati) kao u jezgri gdje je razvoj počeo najmanje stotinu godina ranije i odvijao se sporije pa je bilo vremena za prilagodbu kroz generacije… Nastavi čitati "%s"
Denis Kuljiš je pokrenuo novi blog pod nazivom Žurnalist – Magazin postmodernih ideja. Prenosimo jedan od prvih tekstova u kojem Kuljiš sastavlja inventar domaćih gospodarskih i strateških promašaja i tvrdi: ideološka alkemija ne može zamijeniti kvalitetu upravljačkih elita, kapitalizam i demokraciju. … Nastavi čitati "%s"
U novom tekstu iz serije o ekonomskoj povijesti Ivo Bićanić istražuje razvoj željeznica i pronalazi šest paralela s danas otvorenim pitanjima ekonomskog razvoja: (1) slični tehnološki preduvjeti za polet jednog sektora, (2) neuspjeh tržišnih rješenja i (3) mrežni efekti, (4) jačanje uloge države, (5) važna uloga životnog ciklusa proizvoda i (6) tehnološki napredak koji izaziva strukturne deformacije… Nastavi čitati "%s"