Ekonomski lab
Zadnjih dana u medijima su se pojavile različite spekulacije o tome gdje je Hrvatska bila u odnosu na Irsku i južnu Europu 1980., a gdje je danas. Moglo se čuti i da je Hrvatska pred gotovo četiri desetljeća bila dvostruko razvijenija od Irske i razvijenija od većine zemalja južne Europe. Ovdje nećemo ulaziti u zaključke… Nastavi čitati "%s"
Pogotci koje Islanđani postižu u zadnjim minutama i onaj huk s tribina ne mogu se shvatiti ako se ne pronikne u povijest i razvoj malog naroda koji živi na najmlađoj geološkoj tvorbi na zemaljskoj kugli i, kao i Hrvati, sve više se bave turizmom.… Nastavi čitati "%s"
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.… Nastavi čitati "%s"
Cijelu emisiju možete pogledati na HRTi ovdje. Bolković: Zašto među ekonomistima postoje tako oprečni opisi stanja stvari? Šonje: S jedne strane je to normalno. U većini struka postoje različita gledanja na probleme ako su oni dovoljno složeni. I meteorolozi i fizičari se ne slažu u svemu što se tiče globalnog zatopljenja, sociolozi se ne slažu… Nastavi čitati "%s"
«Mali razlaz» ili povijesna razvojna divergencija sjever-jug i «Veliki razlaz» istok-zapad ne mogu se razumjeti ako se ne razumije presudna uloga epidemije kuge u europskoj povijesti. Ivo Bićanić piše da se među različitim reakcijama na dramatičan pad stanovništva u XIV st. ističu transformacija feudalnih institucija i obitelji odnosno promjena uloge žena na tržištu rada.… Nastavi čitati "%s"
Iz gostovanja glavnog urednika Ekonomskog laba Velimira Šonje u emisiji Željka Karduma Druga strana izdvojili smo dijelove u kojima se razgovor vodio o aktualnoj situaciji u Saboru i o njenom utjecaju na gospodarstvo. Voditelj je predstavio gosta kao jedinog ekonomistu koji glasno zagovara stav da politička nestabilnost nije štetna po gospodarski razvoj.… Nastavi čitati "%s"
I trajna politička nestabilnost može biti dobra za gospodarski razvoj ako postoji minimum spremnosti i kapaciteta za dogovor o malom broju ključnih razvojnih pitanja.… Nastavi čitati "%s"
O nezaposlenosti smo navikli razmišljati na razini država i pratiti kako se stope nezaposlenosti mijenjaju u vremenu. Stope nezaposlenosti jednako je zanimljivo pratiti na razini regija. U EU postoji 275 NUTS2 regija, od čega su dvije u Hrvatskoj (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska). Najniže stope nezaposlenosti imaju Niederbayern u Njemačkoj (2,1%) i Prag (2,2%), a najviše,… Nastavi čitati "%s"
Eurostat je objavio podatke o stopi zaposlenosti koja mjeri udjel zaposlenih u dobi 20-64g. u ukupnom broju stanovnika te dobi. Hrvatska se sa samo 61,4% zaposlenih u dobi 20-64g. 2016. uz Grčku (56,2%) nalazi na začelju EU. Izvor: Eurostat Uz to, Europska komisija ne vidi gotovo nikakav potencijal za rast stope zaposlenosti u Hrvatskoj. Na… Nastavi čitati "%s"
Vuk Vuković na doktoratu na Oxfordu proširuje svoje ranije istraživanje o optimalnoj korupciji na lokalnim razinama vlasti, te daje odgovore na pitanja što ju motivira, zašto je ukorijenjena na lokalnoj razini te da li glasači uopće kažnjavaju korupciju u Hrvatskoj? Korupcija se pokazuje kao široko prihvaćena pojava koja je nužna za osvajanje i ostanak na vlasti. Birači ne kažnjavaju političare u Hrvatskoj ako ovi dobro paze da ne pretjeraju s korupcijom preko neke «prihvatljive» razine. … Nastavi čitati "%s"