Ekonomski lab
Litva je još jedan u nizu dokaza kako tranzicija prema tržišnom gospodarstvu može stvoriti uvjete za prosperitet. U slučaju Litve brojke su sjajne. Zemlja čiji je realni dohodak po stanovniku dugo bio niži od hrvatskoga koji već godinama stagnira na oko 60% EU prosjeka, danas dostiže 75% prosjeka EU i za samo dva boda zaostaje za Portugalom i Slovačkom.… Nastavi čitati "%s"
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu o Velikom razlazu – razvojnom napretku Zapada spram Istoka – Ivo Bićanić je proces smjestio u razdoblje prije Prve industrijske revolucije i opisao razlaz rastom nadnica. U ovom nastavku prikazuje ulogu drugih faktora – različitih stupnjeva tržišne integracije i političke stabilnosti. Spoj tržišne integracije i političke nestabilnosti pogodovao je razvoju na Zapadu, dok je Kina imala političku stabilnost i tržišnu fragmentaciju. … Nastavi čitati "%s"
Velimir Šonje u prvom u seriji tekstova o Poljskoj opisuje razvojne odnose Hrvatske i Poljske od devetnaestog stoljeća do danas. Objašnjava kako je naša percepcija o siromašnim Poljacima formirana osamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme kratkotrajne hrvatske prednosti. I prije, do pedesetih, i poslije, od sredine prošlog desetljeća, Poljska postiže bolje pokazatelje gospodarskog razvitka.… Nastavi čitati "%s"
Kako je moguće da većina građana ne podupire "tržišno gospodarstvo", dok većina ipak podupire konkurenciju i privatno vlasništvo? Povezujući institucionalne slabosti i prevladavajući oportunizam s partitokratskom državom kronističkog kapitalizma Kristijan Kotarski objašnjava središnju ulogu ideja i ideologija u oblikovanju institucija te predviđa rastuću važnost spontane koalicije zagovaratelja pro-tržišnih ideja u Hrvatskoj… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je ponudio tumačenje Malog razlaza - razvojnog ubrzanja koje je u sjeverozapadnoj Evropi nastupilo prije Industrijske revolucije - Ivo Bićanić analizira Veliki razlaz Evrope i Azije koji se dogodio približno u isto vrijeme. Ubrzanje rasta u Kini nakon 1980. i ponovno izrastanje Kine u najveće gospodarstvo svijeta, analizu privremenog silaska Kine s povijesne pozornice od 17. do 20. stoljeća čini osobito zanimljivim štivom. … Nastavi čitati "%s"
Koliko Europskoj uniji može pomoći iskustvo Estonije koja je u manje od 30 godina prošla put od sovjetske okupacije i jedne od najsiromašnijih europskih zemalja do zemlje koja je razvijena gotovo kao Slovenija? Što Hrvatska može naučiti od Estonije?… Nastavi čitati "%s"
Zadnjih dana u medijima su se pojavile različite spekulacije o tome gdje je Hrvatska bila u odnosu na Irsku i južnu Europu 1980., a gdje je danas. Moglo se čuti i da je Hrvatska pred gotovo četiri desetljeća bila dvostruko razvijenija od Irske i razvijenija od većine zemalja južne Europe. Ovdje nećemo ulaziti u zaključke… Nastavi čitati "%s"
Pogotci koje Islanđani postižu u zadnjim minutama i onaj huk s tribina ne mogu se shvatiti ako se ne pronikne u povijest i razvoj malog naroda koji živi na najmlađoj geološkoj tvorbi na zemaljskoj kugli i, kao i Hrvati, sve više se bave turizmom.… Nastavi čitati "%s"
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.… Nastavi čitati "%s"