Ekonomski lab
Danas se ljudi ne voze diližansama po makadamskim cestama nego električnim automobilima po autocestama s više traka, a ni automobili bez vozača nisu daleko. Robe se više ne proizvode u jednoj tvornici od početka do kraja nego se kao Lego kockice slažu iz dijelova pristiglih iz mnogo pogona razasutih u različitim zemljama. Nekada se bolesnima… Nastavi čitati "%s"
Nakon analize oporezivanja potrošnje, u ovom dijelu se bavimo oporezivanjem dohotka, pri čemu ćemo se fokusirati na dohotke od rada. Za razliku od nekih zemalja gdje građani sami obračunavaju i plaćaju porez na dohodak i socijalne doprinose, u Hrvatskoj građani koji su zaposleni primaju samo neto plaću na račun. Obračun i uplatu poreza i doprinosa… Nastavi čitati "%s"
Nakon teorijskog dijela analize oporezivanja iz tekstova ESJ 11 (I. dioi II. dio) većina udžbenika nastavlja analizu porezom na dohodak kao najstarijim i u mnogim zemljama najvažnijim poreznim oblikom. Mi smo odlučili analizu nastaviti porezima na potrošnju. Dva su razloga. Prvo, porezi na potrošnju najizdašniji su porezni prihodi u Hrvatskoj. Drugo, pristupili smo analizi poreza… Nastavi čitati "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Nakon što su u prvom dijelu definirani pojmovi i načela, opisano prevaljivanje poreza i raspravljeno načelo jednakosti, u drugom dijelu se tema o prevaljivanju poreznog tereta produbljuje kroz raspravu o učinkovitosti oporezivanja i optimalnom oporezivanju. Autori uvode u raspravu o visini poreznog tereta u Hrvatskoj.… Nastavi čitati "%s"
U sklopu serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić razradili su najzanimljiviju temu - teoriju i politiku oporezivanja. Temu prikazujemo u dva dijela. U prvom se definiraju pojmovi i načela, raspravlja se o primjeni načela jednakosti u oporezivanju i o prevaljivanju poreznog tereta.… Nastavi čitati "%s"
Nakon što su u prvom dijelu teksta pokazali teorijske osnove i rezultate globalnih istraživanja, Bićanić i Deskar Škrbić u nastavku raspravljaju o konvergenciji u EU i Hrvatskoj. Dobili su važan rezultat: na razini EU postignuta je konvergencija nakon 1995. Hrvatska je konvergirala sporije od očekivanja iako je prema klasifikaciji Svjetske banke postala razvijena zemlja, a unutar Hrvatske nije bilo razvojne konvergencije… Nastavi čitati "%s"
Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"
U prethodnim nastavcima obradili smo važna područja državne intervencije, usmjerena na povećanje blagostanja stanovništva kroz brigu o siromašnima i potrebitima, zdravlju stanovništva i obrazovanju. Ta se područja ponekad nazivaju društvenom infrastrukturom jer povećavaju ljudski kapital na sličan način kao što dobra fizička infrastruktura pomaže uvećanju kapitala poduzeća. S druge strane postoji i ekonomska infrastruktura, odnosno… Nastavi čitati "%s"
Nakon mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u ovom nastavku otvaramo važnu temu obrazovanja. U nastavku ćemo objasniti da su rashodi za obrazovanje u proračunima zemalja Europske unije značajni. Da bi se razumjelo zašto države ulažu značajne javne resurse potrebno je prvo objasniti razloge za državnu intervencijuu područje obrazovanja. Razlozi za državnu intervenciju u obrazovanju Ponudu obrazovanja od… Nastavi čitati "%s"
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko 3%. Zbog čega? Čemu se može pripisati tih 8%, 3% ili 2%? Kako objasniti tu stopu? Što ju je uzrokovalo? Odnedavno Hrvatska raste po višim stopama pa je pitanje čemu se može pripisati… Nastavi čitati "%s"