Ekonomski lab
Nova hrvatska Vlada objavila je program rada za razdoblje 2024.-2028. koji bi se mogao označiti kao neambiciozan s obzirom na razvojne prigode koje se otvaraju pred Hrvatskom nakon ulaska u Schengen, europodručje i s obzirom na vjerojatno predstojeći ulazak u OECD. U ovom tekstu neću obuhvatiti sve elemente koji se odnose na sigurnost, zdravstvo, pravosuđe,… Nastavi čitati "%s"
Vlada je u dokumentima koji su pratili prijedlog proračuna za 2024. predvidjela da će omjer javnog duga na kraju 2023. iznositi 60,7% BDP-a. Međutim, ishod je bio znatno viših 63,0%. Ukazuje li ovaj „promašaj“ na dublje fiskalne raspukline koje bi se mogle nastaviti? Prvo dvije dobre vijesti: Bez obzira govorimo li o 60,7% ili 63,0%,… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je psihološki i medijski, ne tuđom nego vlastitom krivnjom, izolirana zemlja u kojoj se svijet čini dalek ako je suditi prema temama koje okupiraju pažnju javnosti. Europa, točnije EU, doima se kao udaljena apstraktna tvorba koja nas se tiče onoliko koliko eura pritječe iz briselske slavine. Otkako su zamrli granični sporovi, susjedna Slovenija mogla… Nastavi čitati "%s"
Trenutačno stanje u hrvastkom gospodarstvu najbolje ilustriraju konfliktni podaci objavljeni na kraju travanja za ožujak: realan promet u trgovini na malo (realan znači nakon otklanjanja utjecaja inflacije) bio je 8,9% veći nego u ožujku 2023., dok je fizički obujam industrijske proizvodnje zabilježio pad za 5,0%. Teško se sjetiti tako velikog raskoraka između dva najčešće korištena… Nastavi čitati "%s"
U pozadini sveprisutne priče o tome kako „nedostaje radnika“ ili kako bi mi ekonomisti to rekli – u pozadini priče o „uskom tržištu rada“ – odvijaju se fantastično brzi procesi koji izazivaju velike društvene promjene. U ovom tekstu pobliže ćemo se upoznati s fenomenom sve veće zaposlenosti žena moje generacije 55+. Socijalistička propaganda i niski… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je reviziju preliminarnog podatka o rastu realnog BDP-a prema kojoj je prošlogodišnji rast bio veći od ranije procjene za 0,3 postotna boda (3,1% – 2,8%). Gledano po komponentama finalne uporabe BDP-a, najveće doprinose rastu u prošloj godini dali su: izvoz usluga, u čemu je najvažniji turizam, koji je rastao po… Nastavi čitati "%s"
Danas više nije dovoljno učiti jedan strani jezik nego dva ili više, a po tom kriteriju (među srednjoškolcima) nalazimo se na devetom mjestu u EU iza Francuske, Rumunjske, Slovačke, Češke, Estonije, Finske, Slovenije i Luksemburga. Međutim, loša vijest je velika razlika između općih gimnazijskih i strukovnih programa: u strukovnim srednjim školama i dalje smo ispod… Nastavi čitati "%s"
U knjizi „Hrvatska u raljama klijentelizma: politike, postupci i posljedice trgovanja institucionalnom moći“ (2020.) Kristijan Kotarski i ja smo objavili tekst pod nazivom „Državna i javna poduzeća kao poluga klijentelističkog modela upravljanja državom“. Objasnili samo da nema smisla analizirati ekonomske performanse državnih i javnih poduzeća, a njihove vjerojatne neefikasnosti objašnjavati kao „ekonomske anomalije“, odvojeno od… Nastavi čitati "%s"
Burić, Ivan (2024): Sociologija hrvatskog društva: procesi i strukture u suvremenom hrvatskom društvu. Jesenski i Turk. … Nastavi čitati "%s"
Obistinjuju se najave da će Hrvatska u ovoj godini imati osjetno višu inflaciju od prosjeka europodručja zbog ekscesno visokog rasta osobne potrošnje i ukupne potražnje. Prema prvoj Eurostatovoj procjeni stope inflacije, godišnja stopa u ožujku je smanjena s 2,6% u veljači na 2,4% u europodručju, dok je u Hrvatskoj došlo do ubrzanja s 4,8% na… Nastavi čitati "%s"