Ekonomski lab
Nakon mirovinskog i zdravstvenog osiguranja u ovom nastavku otvaramo važnu temu obrazovanja. U nastavku ćemo objasniti da su rashodi za obrazovanje u proračunima zemalja Europske unije značajni. Da bi se razumjelo zašto države ulažu značajne javne resurse potrebno je prvo objasniti razloge za državnu intervencijuu područje obrazovanja. Razlozi za državnu intervenciju u obrazovanju Ponudu obrazovanja od… Nastavi čitati "%s"
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko 3%. Zbog čega? Čemu se može pripisati tih 8%, 3% ili 2%? Kako objasniti tu stopu? Što ju je uzrokovalo? Odnedavno Hrvatska raste po višim stopama pa je pitanje čemu se može pripisati… Nastavi čitati "%s"
Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. Za Hrvatsku je raspoloživo više vremenskih serija, no ovdje smo se odlučili za onu koju nudi Maddison Growth Project. To je javno dostupan podatak, dio vjerodostojne baze koja je postala standard. Za Hrvatsku… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je zemlja paradoksa, pa i u ovom tekstu Šimović i Deskar-Škrbić pronalaze jedan: s opasno niskim omjerom zaposlenih i umirovljenika, i niskim odnosom mirovina i plaća, Hrvatska ima najveće neto mirovinsko bogatstvo među promatranim zemljama. Kako to? Otkrijte brojne probleme i paradokse mirovinskog sustava… Nastavi čitati "%s"
Socijalna država ili država blagostanja u Hrvatskoj: kolika je, od čega se sastoji, kako se financira, kako izgleda u međunarodnim usporedbama i općenito, gdje je europska država blagostanja u odnosu na druge zemlje OECD-a, od Meksika, Koreje i Čilea do Novog Zelanda. Šimović i Deskar Škrbić nastavljaju svoju seriju o ekonomici javnog sektora.… Nastavi čitati "%s"
Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju svoju seriju Makroekonomika II u sklopu B2B2. Otvaraju temu o tajnama rasta: što neka društva čini bogatima, a druga siromašnima? Što je konvergencija? Sve ovo je samo predtekst za ono što slijedi...… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju s uvodom u Makro II, i to na jednoj od najzanimljivijh tema o nejednakosti, raspodjeli, odnosu kapitala i rada. Nakon što su u prvom tekstu pokazali da se udjeli rada i kapitala u dodanoj vrijendosti u Hrvatskoj nisu bitno promijenili, u ovom se bave teorijama u potrazi za mogućim objašnjenjima… Nastavi čitati "%s"
Šimović i Deskar-Škrbić nastavljaju seriju o ekonomici javnog sektora. U četvrtom nastavku objašnjavaju što je proračun, kako nastaje njegova visina i struktura i kako izgleda proračunski proces. Obavezna literatura za svakoga tko želi sudjelovati u javnoj demokratskoj raspravi i koga smeta koliko država uzima ili zanima kome i kako ide javni novac… Nastavi čitati "%s"
Nakon objave Makroekonomike I u kojoj su se bavili pitanjima stabilizacijske politike u kratkom roku, Bićanić i Deskar-Škrbić otvaraju novu seriju B2B2 o makroekonomici dugog roka tekstom o kretanju udjela rada i kapitala u ukupnom dohotku. Vrućoj temi nejednakosti i raspodjele vraćat će se nekoliko puta u seriji, ali uvijek hladno i kroz analizu brojki, kao i ovaj put: kada se u kalkulaciji uzme u obzir udjel dohotka samozaposlenih, makro raspodjela u Hrvatskoj ne pokazuje velike promjene… Nastavi čitati "%s"