Izazovi liberalizma (II): tko i kako nastoji transformirati liberalizam

Objavljeno

 Nakon što smo u prošlom tekstu predstavili aktualne izazove za liberalni poredak i zaključno najavili njegove moguće regenerativne puteve (od postliberalnih transformacija do unutrašnje obnove), u ovom ćemo tekstu predstaviti promišljanja nekolicine popularnih suvremenih mislilaca koji se bave promišljanjem prilagodbi liberalnih ideja. Ta popularna suvremena promišljanja neće biti toliko fokusirana na ekonomsku i političku dimenziju… Nastavi čitati "%s"

Ljudi i prostor: djeca s periferije

Objavljeno

Pred približno godinu dana profesor emeritus Tihomir Jukić pozvao me kao ekonomskog uljeza među arhitekte i sociologe urbanizma da u slobodnom stilu napišem nekoliko kartica o ekonomskim aspektima razvoja gradova. Pripremao je knjigu Vizija grada budućnosti: Horizont 2050., koja je u međuvremenu ugledala svjetlo dana. U početku sam dvoumio: urbanom ekonomikom nisam se bavio. No,… Nastavi čitati "%s"

Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta

Poznato je da Hrvatska, kao i cijela EU osim Irske, ima demografski problem. Trendovi su fundamentalni – povezani su s dugoročnim društvenim pojavama kao što su povećana stopa aktivnosti žena na tržištu rada, doseljavanje i iseljavanje mladih. Zbog toga demografi, analitičari i kreatori politike usmjeravaju pažnju na dugoročne trendove. Manju pažnju poklanjaju kratkoročnim kretanjima i… Nastavi čitati "%s"

Nobelova nagrada za ekonomiju 2025.: nikad važnija za shvaćanje razvojnih prepreka u Hrvatskoj

Ovogodišnju nagradu podijelili su ekonomski povjesničar Joel Mokyr (50%) te Peter Howitt i Philippe Aghion (koji dijele drugu polovicu). Znanstveno obrazloženje nagrade započinje podsjećanjem da su inovacije postojale otkad je ljudi, no nikada u povijesti ljudske vrste do industrijske revolucije nije zabilježeno razdoblje u kojemu su inovacije bile toliko raširene da su omogućile dvije stotine… Nastavi čitati "%s"

Prešućeni tragovi pandemije

Nekoliko godina nisam pisao o pandemiji odnosno pandemijskom zatvaranju, iako su tekstovi 2020. i 2021. bili iznimno čitani, a Ekonomski lab je tada imao i pedesetak tisuća čitatelja na mjesec. Kritikom radikalnog zatvaranja (2020.) i dehumanizacije necijepljenih (2021.) rekao sam sve što sam imao za reći. Isto je sažeto i u hrvatskom i engleskom izdanju… Nastavi čitati "%s"

Arhitektura moći: kako Kina kontrolira globalni lanac opskrbe rijetkih zemnih metala (III)

 U prvom dijelu trilogije prikazali smo podatke koji pokazuju kinesku dominaciju u svim segmentima lanca vrijednosti proizvodnje rijetkih zemnih metala i na njima zasnovanih magneta. U drugom smo analizirali povijesnu pozadinu ovako visokog stupnja kineske kontrole; kako je spoj državnog kapitalizma i sretnih okolnosti doveo do prikazanog ishoda. Vidjeli smo kako je sve počelo s… Nastavi čitati "%s"

Arhitektura moći: kako Kina kontrolira globalni lanac opskrbe rijetkih zemnih metala (II)

Objavljeno

Povijesna pozadina kineske kontrole nad industrijom rijetkih zemnih metala: spoj državnog kapitalizma i “sretnih okolnosti“ Kina posjeduje enormne rezerve rijetkih zemnih metala koje zauzimaju 48% dokazanih svjetskih rezervi (Slika 8), što uistinu predstavlja splet “sretnih geoloških okolnosti“. Ipak, kineska dominacija u proizvodnji rijetkih zemnih metala predstavlja puno više od puke geološke sreće. U prvom dijelu… Nastavi čitati "%s"

Arhitektura moći: kako Kina kontrolira globalni lanac opskrbe rijetkih zemnih metala (I)

Objavljeno

Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke zemne metale. Deng Xiaoping, 1992. Uvod: dvije vrste poluga u trgovinskim ratovima   Trgovinski ratovi predstavljaju novo normalno u svijetu geopolitičkih napuklina. Poput konvencionalnih ratova, trgovinski ratovi podrazumijevaju korištenje određenih oružja ili poluga ekonomske prisile u svrhu ostvarenja ciljeva poput smanjenja trgovinskog deficita, jačanja domaće industrijske baze, ostvarenja… Nastavi čitati "%s"