Ekonomski lab
Nekoliko godina nisam pisao o pandemiji odnosno pandemijskom zatvaranju, iako su tekstovi 2020. i 2021. bili iznimno čitani, a Ekonomski lab je tada imao i pedesetak tisuća čitatelja na mjesec. Kritikom radikalnog zatvaranja (2020.) i dehumanizacije necijepljenih (2021.) rekao sam sve što sam imao za reći. Isto je sažeto i u hrvatskom i engleskom izdanju… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu trilogije prikazali smo podatke koji pokazuju kinesku dominaciju u svim segmentima lanca vrijednosti proizvodnje rijetkih zemnih metala i na njima zasnovanih magneta. U drugom smo analizirali povijesnu pozadinu ovako visokog stupnja kineske kontrole; kako je spoj državnog kapitalizma i sretnih okolnosti doveo do prikazanog ishoda. Vidjeli smo kako je sve počelo s… Nastavi čitati "%s"
Povijesna pozadina kineske kontrole nad industrijom rijetkih zemnih metala: spoj državnog kapitalizma i “sretnih okolnosti“ Kina posjeduje enormne rezerve rijetkih zemnih metala koje zauzimaju 48% dokazanih svjetskih rezervi (Slika 8), što uistinu predstavlja splet “sretnih geoloških okolnosti“. Ipak, kineska dominacija u proizvodnji rijetkih zemnih metala predstavlja puno više od puke geološke sreće. U prvom dijelu… Nastavi čitati "%s"
Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke zemne metale. Deng Xiaoping, 1992. Uvod: dvije vrste poluga u trgovinskim ratovima Trgovinski ratovi predstavljaju novo normalno u svijetu geopolitičkih napuklina. Poput konvencionalnih ratova, trgovinski ratovi podrazumijevaju korištenje određenih oružja ili poluga ekonomske prisile u svrhu ostvarenja ciljeva poput smanjenja trgovinskog deficita, jačanja domaće industrijske baze, ostvarenja… Nastavi čitati "%s"
Potkraj kolovoza svake godine centralni bankari sa svih strana svijeta okupljaju se u Jackson Holeu u američkom Wyomingu. Raspravljaju o aktualnim gospodarskim temama. Poruke glavnih govornika – vodećih ljudi američkog FED-a i europskog ECB-a – osluškuju se na financijskim tržištima ne bi li se razotkrilo nešto što ukazuje na budući smjer monetarnih politika. Ove godine,… Nastavi čitati "%s"
U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi… Nastavi čitati "%s"
Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni obrasci; navodno se opet nalazimo u društvenoj regresiji uzrokovanoj sve dubljim sukobom između stavova koje bismo u standardnoj hrvatskoj političko-povijesnoj metrici označili kao krajnje lijeve i krajnje desne („partizani“ i „ustaše“). Međutim, istraživanja… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu smo kroz analizu promjena relativnih cijena u dugom roku (od 1998. godine naovamo) pokazali nekoliko ekonomskih načela koja pomažu u razumijevanju razvoja na tržištu glazbe i glazbala, a posebno gitara: Prvo, u dugom roku padaju relativne cijene dobara u kojima su prisutne globalizacija, snažna konkurencija i tehnološki napredak. Proizvodnja odjeće i obuće… Nastavi čitati "%s"
Budite strpljivi kroz prvi dio teksta u kojemu još ne analiziramo dubinski tržište gitara jer prvo moramo objasniti neka ekonomska načela. To je lakše učiniti na temama koje gotovo svakodnevno pratimo, poput kretanja cijena hrane, hotela i restorana. Zatim ćemo naučena ekonomska načela primijeniti na kulturna dobra, i na kraju na tržište gitara. Cijene i… Nastavi čitati "%s"
Većina interpretacija sastanka/“dogovora“/sporazuma Donalda Trumpa i Ursule von der Leyen od prošle nedjelje na tragu je europskog političkog duha sadomazohizma. Trump se prikazuje kao genijalni pregovarač i pobjednik (jer je ranijih 2-3% carina na uvoz roba iz EU u SAD digao na 15%), a von der Leyen odnosno EU kao gubitnica (jer je pristala na… Nastavi čitati "%s"