Ekonomski lab
Kako je moguće da većina građana ne podupire "tržišno gospodarstvo", dok većina ipak podupire konkurenciju i privatno vlasništvo? Povezujući institucionalne slabosti i prevladavajući oportunizam s partitokratskom državom kronističkog kapitalizma Kristijan Kotarski objašnjava središnju ulogu ideja i ideologija u oblikovanju institucija te predviđa rastuću važnost spontane koalicije zagovaratelja pro-tržišnih ideja u Hrvatskoj… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je ponudio tumačenje Malog razlaza - razvojnog ubrzanja koje je u sjeverozapadnoj Evropi nastupilo prije Industrijske revolucije - Ivo Bićanić analizira Veliki razlaz Evrope i Azije koji se dogodio približno u isto vrijeme. Ubrzanje rasta u Kini nakon 1980. i ponovno izrastanje Kine u najveće gospodarstvo svijeta, analizu privremenog silaska Kine s povijesne pozornice od 17. do 20. stoljeća čini osobito zanimljivim štivom. … Nastavi čitati "%s"
Koliko Europskoj uniji može pomoći iskustvo Estonije koja je u manje od 30 godina prošla put od sovjetske okupacije i jedne od najsiromašnijih europskih zemalja do zemlje koja je razvijena gotovo kao Slovenija? Što Hrvatska može naučiti od Estonije?… Nastavi čitati "%s"
Zadnjih dana u medijima su se pojavile različite spekulacije o tome gdje je Hrvatska bila u odnosu na Irsku i južnu Europu 1980., a gdje je danas. Moglo se čuti i da je Hrvatska pred gotovo četiri desetljeća bila dvostruko razvijenija od Irske i razvijenija od većine zemalja južne Europe. Ovdje nećemo ulaziti u zaključke… Nastavi čitati "%s"
Pogotci koje Islanđani postižu u zadnjim minutama i onaj huk s tribina ne mogu se shvatiti ako se ne pronikne u povijest i razvoj malog naroda koji živi na najmlađoj geološkoj tvorbi na zemaljskoj kugli i, kao i Hrvati, sve više se bave turizmom.… Nastavi čitati "%s"
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.… Nastavi čitati "%s"
Cijelu emisiju možete pogledati na HRTi ovdje. Bolković: Zašto među ekonomistima postoje tako oprečni opisi stanja stvari? Šonje: S jedne strane je to normalno. U većini struka postoje različita gledanja na probleme ako su oni dovoljno složeni. I meteorolozi i fizičari se ne slažu u svemu što se tiče globalnog zatopljenja, sociolozi se ne slažu… Nastavi čitati "%s"
«Mali razlaz» ili povijesna razvojna divergencija sjever-jug i «Veliki razlaz» istok-zapad ne mogu se razumjeti ako se ne razumije presudna uloga epidemije kuge u europskoj povijesti. Ivo Bićanić piše da se među različitim reakcijama na dramatičan pad stanovništva u XIV st. ističu transformacija feudalnih institucija i obitelji odnosno promjena uloge žena na tržištu rada.… Nastavi čitati "%s"
Iz gostovanja glavnog urednika Ekonomskog laba Velimira Šonje u emisiji Željka Karduma Druga strana izdvojili smo dijelove u kojima se razgovor vodio o aktualnoj situaciji u Saboru i o njenom utjecaju na gospodarstvo. Voditelj je predstavio gosta kao jedinog ekonomistu koji glasno zagovara stav da politička nestabilnost nije štetna po gospodarski razvoj.… Nastavi čitati "%s"
I trajna politička nestabilnost može biti dobra za gospodarski razvoj ako postoji minimum spremnosti i kapaciteta za dogovor o malom broju ključnih razvojnih pitanja.… Nastavi čitati "%s"