Ekonomski lab
Vijest o povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske iz kategorije BBB+ u A- odjeknula je pozitivno iako je bila očekivana. Uglavnom se tumači kao svojevrsni pečat kvalitete gospodarskih politika i financijskog stanja zemlje. U našem slučaju ima osobitu važnost jer se dogodio prijelaz dubokoga gliba koji odvaja brojne razrede koji počinju slovom B od isto tako brojnih… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu na temu najavljenog poreza na nekretnine pokazao sam zašto naslov koji kaže da porez na nekretnine ne postoji ali ga mi već imamo nije paradoks. Postoje porezi i drugi slični oblici davanja državi na monetarni i nemonetarni dohodak od nekretnina, kao i za namirenje troškova javnih (komunalnih) usluga koje ne plaćamo izravno, a… Nastavi čitati "%s"
Naslov teksta izgleda kao paradoks. Ni manji ni veći od većine stvari koje su se proteklih dana mogle čuti od strane predlagatelja i dobrog dijela kritičara (čast izuzecima) takozvanog poreza na nekretnine. U očekivanju konkretnog Vladinog prijedloga čije je predstavljanje dva puta najavljeno pa odgođeno, ovaj malo dulji tekst ima za cilj upotpuniti kontekst i… Nastavi čitati "%s"
U prva dva teksta iz ljetnog serijala o odnosu ljudi i strojeva razvili smo tri ključne teze: Svaka tehnološka novotarija u početku obećava više nego što je u stanju isporučiti u približno 10 godina. To ne znači da u duljim razdobljima od nekoliko desetljeća neke od inovacija neće fundamentalno promijeniti društvo i gospodarstvo. Dugoročni napredak… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serijala o strojevima i ljudima iscrtali smo idiličnu dugoročnu sliku u kojoj se pozitivni učinci tehnološkog napretka šire na čitavu zajednicu. Ta optimistična priča počiva na tezi da se u novim (uglavnom uslužnim) industrijama otvara puno veći broj radnih mjesta od broja koliko ih se zatvara u tradicionalnim industrijama koje se… Nastavi čitati "%s"
Ekonomisti obožavaju rečenicu iz naslova pa ni ja nisam imun. U slobodnom prijevodu („Govoria san ja“) otkriva kako je riječ o pomisli koja liječi profesionalnu frustraciju zbog ogluhe društva na česta upozorenja koliko je ekonomija važna, štoviše ključna za društveni razvoj. Nekoliko statistika objavljenih prošloga tjedna okinulo je tu „stručnu“ pomisao. Eurostat je objavio pokazatelj o… Nastavi čitati "%s"
Ekonomski Lab donosi sažetak analize Ideološki rizici kao druga strana ESG-a koju je objavio Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA). Fokus analize je na ideološkim rizicima odnosno nuspojavama koje mogu proizlaziti iz primjene ESG-a (environmental, social, and governance). Pri tome se koristi ESG-a za poslovanje i društvo kroz smanjenje štetnih emisija i poticanje… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je psihološki i medijski, ne tuđom nego vlastitom krivnjom, izolirana zemlja u kojoj se svijet čini dalek ako je suditi prema temama koje okupiraju pažnju javnosti. Europa, točnije EU, doima se kao udaljena apstraktna tvorba koja nas se tiče onoliko koliko eura pritječe iz briselske slavine. Otkako su zamrli granični sporovi, susjedna Slovenija mogla… Nastavi čitati "%s"
U pozadini sveprisutne priče o tome kako „nedostaje radnika“ ili kako bi mi ekonomisti to rekli – u pozadini priče o „uskom tržištu rada“ – odvijaju se fantastično brzi procesi koji izazivaju velike društvene promjene. U ovom tekstu pobliže ćemo se upoznati s fenomenom sve veće zaposlenosti žena moje generacije 55+. Socijalistička propaganda i niski… Nastavi čitati "%s"
Danas više nije dovoljno učiti jedan strani jezik nego dva ili više, a po tom kriteriju (među srednjoškolcima) nalazimo se na devetom mjestu u EU iza Francuske, Rumunjske, Slovačke, Češke, Estonije, Finske, Slovenije i Luksemburga. Međutim, loša vijest je velika razlika između općih gimnazijskih i strukovnih programa: u strukovnim srednjim školama i dalje smo ispod… Nastavi čitati "%s"