Ekonomski lab
Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.… Nastavi čitati "%s"
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko 3%. Zbog čega? Čemu se može pripisati tih 8%, 3% ili 2%? Kako objasniti tu stopu? Što ju je uzrokovalo? Odnedavno Hrvatska raste po višim stopama pa je pitanje čemu se može pripisati… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je u zadnjih sedam desetljeća rasla po vrlo različitim stopama. Ako se promatra rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), stope rasta su se većinom kretale između 0% i 5%. Međutim, dva puta je zabilježen rast od preko 15% (1955. i 1957.), jednom preko 10% (1963.), ali je isto tako jednom zabilježen i pad od… Nastavi čitati "%s"
Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. Za Hrvatsku je raspoloživo više vremenskih serija, no ovdje smo se odlučili za onu koju nudi Maddison Growth Project. To je javno dostupan podatak, dio vjerodostojne baze koja je postala standard. Za Hrvatsku… Nastavi čitati "%s"
Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju svoju seriju Makroekonomika II u sklopu B2B2. Otvaraju temu o tajnama rasta: što neka društva čini bogatima, a druga siromašnima? Što je konvergencija? Sve ovo je samo predtekst za ono što slijedi...… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju s uvodom u Makro II, i to na jednoj od najzanimljivijh tema o nejednakosti, raspodjeli, odnosu kapitala i rada. Nakon što su u prvom tekstu pokazali da se udjeli rada i kapitala u dodanoj vrijendosti u Hrvatskoj nisu bitno promijenili, u ovom se bave teorijama u potrazi za mogućim objašnjenjima… Nastavi čitati "%s"
Nakon objave Makroekonomike I u kojoj su se bavili pitanjima stabilizacijske politike u kratkom roku, Bićanić i Deskar-Škrbić otvaraju novu seriju B2B2 o makroekonomici dugog roka tekstom o kretanju udjela rada i kapitala u ukupnom dohotku. Vrućoj temi nejednakosti i raspodjele vraćat će se nekoliko puta u seriji, ali uvijek hladno i kroz analizu brojki, kao i ovaj put: kada se u kalkulaciji uzme u obzir udjel dohotka samozaposlenih, makro raspodjela u Hrvatskoj ne pokazuje velike promjene… Nastavi čitati "%s"
Zadnji tekst u seriji B2B o kratkoročnim ekonomskim politikama integrira dosadašnja poglavlja i u okviru jednog modela (Mudell-Fleming) tumači promjene i makroekonomske politike u Hrvatskoj u ovom stoljeću. Time se najavljuje knjiga koja izlazi do kraja ove godine, u kojoj ćemo objediniti do sada objavljene tekstove u ovoj seriji… Nastavi čitati "%s"
U pretposljednjem nastavku ovog dijela B2B serije Bićanić i Deskar Škrbić uvode čitatelje u cjeloviti model koji opisuje interakcije između domaćeg tržišta roba i usluga, financijskog i međunarodnog tržišta. Poruka glasi da je u gospodarstvu sve povezano, a posebna pažnja je posvećena razradi koncepta ravnoteže i neravnoteže na makroekonomskoj razini… Nastavi čitati "%s"