Ekonomski lab
Do izbijanja krize 2008. Hrvatska i Slovenija konvergirale su prema razvojnom prosjeku EU mjerenom realnim dohotkom po stanovniku. Slovenija je došla do zaostatka od svega 10% za prosjekom EU, a Hrvatska nikada nije došla bliže od 37% zaostatka. Obje su države upale u rupu nakon 2008. Slovenska je bila nešto dublja. Unatoč tome, radi se… Nastavi čitati "%s"
Ova država je odavno uništila društvo. Točnije, nije mu dala da se razvije. Društvo znači samostalnost, hrabrost, raznolikost, iskaz individualne vrednote i stava. Društvo znači i dovoljno tolerancije i dijaloškog kapaciteta za suživot u različitosti i pronalaženje kakvih-takvih društvenih rješenja. Društvo nema nikakve veze s hijerarhijom podložnosti i šutnje. Takva zajednica nije društvo nego vojna… Nastavi čitati "%s"
Kako u istoj slici kombinirati neke jako dobre indikatore iz uslužnog sektora (bez turizma) i izvoza s realnom pričom o vlasti koja se u ime stabilnosti odrekla ambicioznijih reformi i strahom od krize koja može udariti izvana? Slika nikad nije crno-bijela… Nastavi čitati "%s"
U drugom nastavku teksta koji plati izlaganje Velimira Šonje na Bugovoj konferenciji Fintech 2 opisuje se što se i kako promijenilo u odnosu tehnologije i bankarstva, razmatraju se nove platne tehnologije i prikazuje taksonomija tehnoloških promjena koje zahvaćaju tržišta novca, kredita i kapitala … Nastavi čitati "%s"
U prvom nastavku teksta koji prati izlaganje Velimira Šonje na konferenciji Fintech 2 opisuje se što se i kako promijenilo u odnosu tehnologije i bankarstva, prikazuju se tehnološke promjene koje najviše mijenjaju tržište. Istražuje se i odnos službenog novca i kriptovaluta gdje su promjene mnogo manje nego u nekim drugim područjima kao što je kreditiranje stanovništva… Nastavi čitati "%s"
Kako stvarno izgleda prijedlog državnog proračuna, što se krije u njegovim pretpostavkama i kako bi izgledalo točno obrazloženje prijedloga državnog proračuna, očišćeno od tehnikalija, politikantstva i PR-a?… Nastavi čitati "%s"
Ponovo čitajući jedan tekst iz 1946. o ekonomici straha, Velimir Šonje promišlja o paralelama između ondašnjih i današnjih vremena, o tome kako je strah privremeno bio nestao iz javnog političkog i ekonomskog diskursa što je otvorilo vrata nadi, prosperitetu i integracijama, i o tome kako se strah sada pomalo vraća… Nastavi čitati "%s"
Šonje u drugom nastavku rasprave o knjizi Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma» identificira četiri stvari u kojima je Dalić uspjela, i tri u kojima nije, a tekst zaključuje raspravom o odnosu tehnokracije i demokracije u kojoj objašnjava zašto ortački kapitalizam u Hrvatskoj živi i dalje, mirno - jer njegov centralni toranj nije bio na Savskoj nego na Markovom trgu… Nastavi čitati "%s"
Šonje u dva nastavka u dva dana na Labu komentira knjigu Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma». Ujedno deklarira «sukob interesa» s obzirom da autoricu privatno dobro poznaje još od fakultetskih dana iz druge polovice osamdesetih. Ovo je prvi nastavak.… Nastavi čitati "%s"
Što je slučajno u informacijama koje nas okružuju? Filozofija i statistika slučajnosti i rasporeda informacija lijepo će se moći analizirati na slučaju Agrokora kako će rasti količina informacija s kojima raspolažemo… Nastavi čitati "%s"