Ekonomski lab
U ovo doba prošle godine, službene ekonomske prognoze Vlade, HNB-a i Europske komisije za 2024. godinu kretale su se osjetno ispod 3%, iako je potkraj 2023. bilo jasno da realna osobna potrošnja raste po znatno većim stopama koje su već tada najavljivale mogući rast realnog BDP-a od oko 4% u godini na izmaku. Zbog toga su… Nastavi čitati "%s"
Ivica Brkljača je nedavno obradio ovu temu nakon što ju je jedna izjava guvernera HNB-a lansirala u središte javnog interesa iako smo daleko i od prošle i od sljedeće glavne turističke sezone. Prema Brkljači, a suprotno glavnoj priči u medijima, nije baš jasno je li Hrvatska postala preskupa. Njegov glavni argument glasi da je turizam najbliži… Nastavi čitati "%s"
U novijoj europskoj povijesti poznati su slučajevi zemalja u kojima je povratak iseljenika imao važnu ulogu u ubrzanju gospodarskog rasta. Prvi takav primjer je Irska. Irska je prošla put od periferne i relativno siromašne europske zemlje 70-ih godina prošloga stoljeća do europskog prvaka dugoročnog ekonomskog rasta. Povratak ranijih emigranata i njihovih potomaka, uglavnom iz bliskih… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je Hrvatska 2023. dostigla 76% prosječne razine realnog dohotka po stanovniku Europske unije, a imajući u vidu aktualni trend brzog ekonomskog rasta (koji je potvrđen prošlotjednom objavom o rastu realnog BDP-a za 4,1% u trećem tromjesečju ove godine), više nije upitno hoće li Hrvatska 2025. ili 2026. dostići razinu razvoja od oko 80%… Nastavi čitati "%s"
Rast realnog BDP-a po stopi od 3,9% u trećem tromjesečju (u odnosu na treće tromjesečje 2023.) izvrsna je brojka koja premašuje ranija očekivanja službenih institucija. Ako redovito pratite Ekonomski lab, onda ste pred godinu dana mogli pročitati moju kritiku niske prognoze rasta i inflacije Europske komisije za Hrvatsku za ovu godinu i najavu booma osobne… Nastavi čitati "%s"
Slika pokazuje sukus prijedloga proračuna za 2025. koji je Vlada uputila u Hrvatski Sabor. Sve izgleda uredno i fiskalno odgovorno: deficit ostaje ispod 3% BDP-a, a omjer javnog duga i BDP-a nastavlja se smanjivati ne odveć brzim, ali možemo reći urednim tempom. Pad omjera s očekivanih 57,4% BDP-a na kraju ove na 56% iduće godine,… Nastavi čitati "%s"
Pogledajmo da li bi najvažnija događanja na financijskim tržištima u protekla dva dana mogla biti reprezentativna za dulje vremensko razdoblje koje će obilježiti drugi mandat Donalda Trumpa: Na američkom dioničkom tržištu vlada ushićenje; S&P 500 je samo u ovom tjednu dodao gas od oko 4%, dijelom zbog očekivanja pobjede u ponedjeljak i utorak, dijelom zbog… Nastavi čitati "%s"
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet. Tako stoji u priopćenju Nobelova odbora. Teza da su dobre društvene institucije važne za prosperitet zvuči trivijalno. Razlog je što rad ovogodišnjih laureata i njihovih prethodnika nije bio izoliran u istraživačkim odjelima sveučilišta,… Nastavi čitati "%s"
Zanimljivu raspravu o ultra-dugoročnim (šezdesetpetgodišnjim) realnim prinosima na S&P 500 pokrenula je Sandra Ferenčak (poznatija kao financijski edukator Tetka) na nedavnoj konferenciji HANFA-e o budućnosti mirovina. Za one koji nisu bili na konferenciji ili nisu pratili raspravu koja se nakon konferencije vodila na društvenim mrežama, evo kratkog podsjetnika na njezin prijedlog: Država bi mogla svakom… Nastavi čitati "%s"
Većina ljudi znade da eksponencijalni rast uz dovoljan broj ponavljanja može dovesti do intuitivno neočekivanih rezultata u dugom roku. Još dok smo bili djeca čuli smo priču o magičnoj moći šahovske ploče sa šezdeset i četiri polja. Kada je kineski car svome savjetniku koji je smislio igru ponudio nagradu, mudrac mu je predložio da nagradu… Nastavi čitati "%s"