Ekonomski lab
U prva dva teksta koja sam unazad mjesec dana objavio pod nazivom Porez na nekretnine ne postoji, ali mi ga već imamo pokušao sam objasniti teorijska, ekonomska i politička obilježja našeg poreznog sustava u dijelu koji je vezan uz nekretnine. U tome jedinice lokalne samouprave (JLS – gradovi i općine) igraju ključnu ulogu. Raspravu, barem… Nastavi čitati "%s"
Vijest o povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske iz kategorije BBB+ u A- odjeknula je pozitivno iako je bila očekivana. Uglavnom se tumači kao svojevrsni pečat kvalitete gospodarskih politika i financijskog stanja zemlje. U našem slučaju ima osobitu važnost jer se dogodio prijelaz dubokoga gliba koji odvaja brojne razrede koji počinju slovom B od isto tako brojnih… Nastavi čitati "%s"
Generalno, priča o tržištu rada je dobro poznata – stanje je napeto, nezaposlenost pada, zaposlenost raste, fali radnika, itd. – no, o dubini i razlozima promjena premalo se govori. Prva stvar koja ljudima padne na pamet su strani radnici. Međutim, puno drugih važnih gospodarskih i društvenih fenomena ostaje ispod radara. Sada ćemo neke izvući na… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu na temu najavljenog poreza na nekretnine pokazao sam zašto naslov koji kaže da porez na nekretnine ne postoji ali ga mi već imamo nije paradoks. Postoje porezi i drugi slični oblici davanja državi na monetarni i nemonetarni dohodak od nekretnina, kao i za namirenje troškova javnih (komunalnih) usluga koje ne plaćamo izravno, a… Nastavi čitati "%s"
Naslov teksta izgleda kao paradoks. Ni manji ni veći od većine stvari koje su se proteklih dana mogle čuti od strane predlagatelja i dobrog dijela kritičara (čast izuzecima) takozvanog poreza na nekretnine. U očekivanju konkretnog Vladinog prijedloga čije je predstavljanje dva puta najavljeno pa odgođeno, ovaj malo dulji tekst ima za cilj upotpuniti kontekst i… Nastavi čitati "%s"
Glavni mediji su uglavnom propustili zabilježiti da je nakon pada fizičkog obujma industrijske proizvodnje koji je trajao od ljeta prošle godine uzrokovan uglavnom smanjenjem inozemne potražnje za izvozom, industrijska proizvodnja u srpnju u Hrvatskoj zabilježila neobično snažan impuls rasta. Zbog pada u prvoj polovini 2024. kumulativ za prvih sedam mjeseci i dalje je u minusu… Nastavi čitati "%s"
U prva dva teksta iz ljetnog serijala o odnosu ljudi i strojeva razvili smo tri ključne teze: Svaka tehnološka novotarija u početku obećava više nego što je u stanju isporučiti u približno 10 godina. To ne znači da u duljim razdobljima od nekoliko desetljeća neke od inovacija neće fundamentalno promijeniti društvo i gospodarstvo. Dugoročni napredak… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serijala o strojevima i ljudima iscrtali smo idiličnu dugoročnu sliku u kojoj se pozitivni učinci tehnološkog napretka šire na čitavu zajednicu. Ta optimistična priča počiva na tezi da se u novim (uglavnom uslužnim) industrijama otvara puno veći broj radnih mjesta od broja koliko ih se zatvara u tradicionalnim industrijama koje se… Nastavi čitati "%s"
Približno svakih desetak godina proširi se priča o nekoj novoj tehnologiji koja će u velikoj mjeri zamijeniti ljude. Tako je bilo pred 10-15 godina kada je pojava 3D printera popraćena pričom da ćemo kod kuće proizvoditi (tj. printati) većinu materijalnih stvari koje su nam potrebne. Slično je bilo i pred 5-6 godina kada se proširilo… Nastavi čitati "%s"
Eurostat je objavio prve procjene rasta BDP-a u drugom tromjesečju 2024. za 13 država članica europodručja odnosno EU (izvan europodručja uključene su Češka i Mađarska). Hrvatska nažalost nije među državama s brzim statistikama, no možemo očekivati da ćemo nakon objave BDP-a za Hrvatsku za cca mjesec dana zasjesti na vrh europske ljestvice rasta. Ono što… Nastavi čitati "%s"