Ekonomski lab
Objava o neočekivano velikom rastu američkog (realnog) BDP-a za 4,3% u trećem tromjesečju dovela je do velike polarizacije tumačenja. S jedne strane rezultat se veliča kao znak ispravnosti Trumpove ekonomske politike. S druge strane važnost rezultata umanjuje se isticanjem kako je riječ o rizičnom utjecaju prenapuhanih ulaganja u IT/AI sektor i ogromnog fiskalnog deficita. Kako… Nastavi čitati "%s"
Jedna od najčvršćih ekonomskih pravilnosti je ona koja povezuje prosječne razine cijena s dostignutim razinama životnog standarda odnosno realne kupovne moći. Što je stvarna kupovna moć veća, cijene su više. Slika pokazuje da su cijene u Europi najviše u Švicarskoj i na Islandu gdje su u prosjeku oko tri puta veće nego u Albaniji, Bosni… Nastavi čitati "%s"
Od kraja prošle godine najavljivali smo, a onda i potvrdili i komentirali inflacijski val koji je bio znatno slabiji od prethodnog 2022.-2023., ali je bio osjetan. Taj, nazovimo ga inflacijski valić 2025. (usporedite visine na donjoj slici) bio je jednim dijelom specifičan po tome što je bio samo – naš. Naime, hrvatska inflacija 2025. koja… Nastavi čitati "%s"
Rast unatoč izazovima naslov je netom objavljene jesenske ekonomske prognoze Europske komisije. Prognoza za gospodarstvo EU stane u jednu rečenicu: u razdoblju 2025.-2027. očekuje nas umjerena stopa rasta 1,4-1,5% na godinu, blago usporavanje inflacije na normalnih 2,1-2,2% uz stabilnu stopu nezaposlenosti 5,8-5,9% i blagi rast fiskalnog deficita na 3,4% BDP-a. Zvijezde rasta u proteklih nekoliko… Nastavi čitati "%s"
Vlada je prošli tjedan usvojila prijedlog državnog proračuna za 2026. godinu i poslala ga u saborsku proceduru. Nema iznenađenja. Proteklih mjeseci puno sam pisao o tome kako je fiskalna ekspanzija u Hrvatskoj uhvaćena na krivoj nozi, zbog čega Vlada sada nastoji proći tik ispod limita europskih fiskalnih pravila koja se odnose na deficit opće države… Nastavi čitati "%s"
Pred približno godinu dana profesor emeritus Tihomir Jukić pozvao me kao ekonomskog uljeza među arhitekte i sociologe urbanizma da u slobodnom stilu napišem nekoliko kartica o ekonomskim aspektima razvoja gradova. Pripremao je knjigu Vizija grada budućnosti: Horizont 2050., koja je u međuvremenu ugledala svjetlo dana. U početku sam dvoumio: urbanom ekonomikom nisam se bavio. No,… Nastavi čitati "%s"
Poznato je da Hrvatska, kao i cijela EU osim Irske, ima demografski problem. Trendovi su fundamentalni – povezani su s dugoročnim društvenim pojavama kao što su povećana stopa aktivnosti žena na tržištu rada, doseljavanje i iseljavanje mladih. Zbog toga demografi, analitičari i kreatori politike usmjeravaju pažnju na dugoročne trendove. Manju pažnju poklanjaju kratkoročnim kretanjima i… Nastavi čitati "%s"
Dominantne politike i ideje koje su pred 36 godina dovele do pada Berlinskog zida i oblikovale zapadni svijet krajem 20. i početkom 21. stoljeća potrošile su svoju pokretačku moć. Kao što je Karlo Jurak istaknuo u prvom iz serije eseja o izazovima liberalizma, mnoštvo je procesa u ovome stoljeću, osobito u proteklom desetljeću, koji ukazuju… Nastavi čitati "%s"
Neovisno Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske objavilo je prošli tjedan svoje 33. stajalište iz kojeg izdvajamo dvije stvari. Prvo, rebalans proračuna za ovu godinu opravdan je, ali ukazuje na povećanje proračunskog manjka i, štoviše, moguća veća povećanja u budućnosti: Povjerenstvo ponovno podsjeća da Republika Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih… Nastavi čitati "%s"
U ovo doba godine institucije s ozbiljnim analitičkim kapacitetima počinju objavljivati makroekonomske prognoze. Pogledat ćemo kako Peterson Institute for International Economics (dalje: PIIE) i Međunarodni monetarni fond (MMF) trenutačno proriču budućnost svjetskog gospodarstva. Glavna tema su, naravno, Trumpove carine. PIIE SAD-u predstoji postupno usporavanje rasta BDP-a čija se promjena iduće godine očekuje po stopi od… Nastavi čitati "%s"