Ekonomski lab
U prvom dijelu smo kroz analizu promjena relativnih cijena u dugom roku (od 1998. godine naovamo) pokazali nekoliko ekonomskih načela koja pomažu u razumijevanju razvoja na tržištu glazbe i glazbala, a posebno gitara: Prvo, u dugom roku padaju relativne cijene dobara u kojima su prisutne globalizacija, snažna konkurencija i tehnološki napredak. Proizvodnja odjeće i obuće… Nastavi čitati "%s"
Budite strpljivi kroz prvi dio teksta u kojemu još ne analiziramo dubinski tržište gitara jer prvo moramo objasniti neka ekonomska načela. To je lakše učiniti na temama koje gotovo svakodnevno pratimo, poput kretanja cijena hrane, hotela i restorana. Zatim ćemo naučena ekonomska načela primijeniti na kulturna dobra, i na kraju na tržište gitara. Cijene i… Nastavi čitati "%s"
Na Labu se svake godine osvrćemo na poslovanje državnih poduzeća (ovdje je prošlogodišnji prikaz). Ovogodišnji prikaz se temelji na podacima za 2024. godinu. Započinje zanimljivim podatkom da se broj državnih poduzeća značajno smanjio: nakon 1 109 registriranih državnih (javnih, komunalnih) poduzeća 2023., broj je 2024. smanjen na 902. Vjerojatno se radi o okrupnjavanju – spajanju… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu teksta o migracijama u prošloj godini bavili smo se međunarodnim migracijama i pokazali pet važnih rezultata: Razdoblje pozitivnog migracijskog salda (većeg doseljavanja nego iseljavanja) nastavlja se treću godinu zaredom. Nakon pozitivnog salda od 30,2 tisuće 2023., saldo se povećao na 31,4 tisuću neto imigranata 2024., što više nego kompenzira negativni prirodni priraštaj… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama za prošlu godinu. Podaci potvrđuju da je Hrvatska nakon velikoga vala neto emigracije 2014.-2018. ušla u veliki val neto imigracije koji je započeo 2022. i poprimio ozbiljne razmjere 2023. i 2024. (Slika 1). Migracijski saldo, tj. razlika doseljeni minus odseljeni, povećan je s 30,2 tisuće 2023.… Nastavi čitati "%s"
Prošle godine smo u serijalu od tri analize na Ekonomskom labu objasnili zašto je teza da „Hrvatska nema industrije“ mit. U detaljnom tekstu o Končaru („Procvat bivšeg industrijskog diva) istaknuli smo kompaniju koju slobodno možemo nazvati perjanicom hrvatske industrije, a njezine dionice zvijezdama Zagrebačke burze, što ćemo u ovom tekstu potkrijepiti i brojkama. U neki… Nastavi čitati "%s"
Kada je neki dan objavljeno ubrzanje američke stope inflacije s 2,4% u svibnju na 2,7% u lipnju, mnogi su požurili povećanje pripisati carinskoj politici američkog predsjednika. Međutim, dublje zagledavanje u podatke pokazuje da traga učincima carina na cijene za sada nema. Lipanjskoj inflaciji u Americi kumovalo je povećanje cijena energenata (plina i struje) za kućanstva… Nastavi čitati "%s"
Kao što smo objavili u srijedu, Bugarska od 1.1.2026. uvodi euro i postaje 21. članica europodručja. Odmah su se pojavili komentari tipa „sad će ih inflacija satrati“ i „gotovo je s ekonomskim rastom“. Nezadovoljnici u Sofiji navodno već podižu šatore ispred parlamenta, a neki navodno govore: „…pogledajte što se dogodilo Hrvatskoj“; naši mediji, naravno, prenose,… Nastavi čitati "%s"
Europsko vijeće (ministri financija država članica EU, tzv. ECOFIN) jučer je donijelo nekoliko važnih odluka. Bugarska u europodručju Prva se odnosi na zeleno svjetlo Bugarskoj za zamjenu leva eurom. Bugarska će od 1.1.2026. postati 21. članica monetarne unije. Konverzijski tečaj je 1,9558, što za poznavatelje tečaja konvertibilne marke susjedne BiH nije nikakvo iznenađenje. BiH i… Nastavi čitati "%s"
Nova rumunjska Vlada je na temelju prethodnih konzultacija s Europskom komisijom predložila paket snažne fiskalne konsolidacije koji će vrlo vjerojatno uspjeti, ali po cijenu dodatnog usporavanja gospodarske aktivnosti. ECOFIN će na zadnjem ljetnom sastanku u utorak 8. srpnja vjerojatno potvrditi paket kao prihvatljiv u okviru procedure prekomjernog deficita, nakon čega preostaje usvajanje u Parlamentu do kraja mjeseca (mjere bi trebale stupiti na snagu 1. kolovoza).… Nastavi čitati "%s"