Ekonomski lab
Pišući tekst pod ovim naslovom koji je objavljen u nedjelju prije Putinovog govora navečer u ponedjeljak 21.2. slutio sam da bi se ovo moglo pretvoriti u serijal, pa nastavljam ratni gospodarski tjednik koji će izlaziti u nepravilnim razmacima ovisno o intenzitetu događaja. Ne treba objašnjavati intenzitet događaja zbog kojeg ovaj drugi dio nije mogao čekati… Nastavi čitati "%s"
Već mjesecima nije se dogodio tjedan s ovako gustim i važnim vijestima. Umjesto uobičajenih nedjeljnih lamentacija o svemu i svačemu, pokušat ću u skladu s prevladavajućim geopolitičkim ambijentom i duhom vremena rafalno ispresijecati deset ključnih ekonomskih tema. Utjecaj krize na istoku Europe: trgovačke veze Rusija izgleda puno moćnije od njene stvarne ekonomske važnosti. Ukupan nominalni… Nastavi čitati "%s"
U šest prošlogodišnjih nastavaka serije Mirovine za 21. stoljeće obradili smo glavne pojmove i probleme hrvatskog mirovinskog sustava i objasnili funkcioniranje prvog i drugog stupa mirovinskog osiguranja. U sedmom nastavku bavimo se trećim ili dobrovoljnim mirovinskim stupom. Radi se o često zanemarenom, ali iznimno važnom dijelu mirovinskog sustava. Treći stup predstavlja dobru dugoročnu investicijsku priliku. Objasnit… Nastavi čitati "%s"
Jučer je održan skup u organizaciji Ideje.hr u znak sjećanja na nedavno preminulog profesora Ivu Bićanića. Tim povodom napisao sam tekst. Nisam ga se striktno držao u izlaganju, pa ga ovdje objavljujem. Željko Ivanković je svoj tekst o moralnoj ekonomici Ive Bićanića također već objavio. Milan Deskar-Škrbić je napravio prvi pregled bibliografije i ključnih ideja… Nastavi čitati "%s"
Ne, ovo nije tekst o Titu, Naseru i Nehruu. Ovo je tekst o zbunjujućoj percepciji koja nastaje kada se klasifikacije (stavova, osoba) izvode na temelju pojednostavljenih svrstavanja. Ovo je tekst o pojavama i ljudima koje je – teško svrstati. Najbolji primjer za početak je političko svrstavanje lijevo-desno. Vizualno, to su dvije dimenzije na pravcu ako… Nastavi čitati "%s"
Jučer je objavljeno da je inflacija u SAD-u probila granicu od 7% na godišnjoj razini (7,5%), što je najviša stopa od 1982. Sjećanja na Volckerovu dezinflaciju s početka 80-ih su traumatična: visoka inflacija “ubijena je” recesijom. Atmosfera se zagrijava pred sljedeći sastanak FED-a u ožujku pa se povećao broj onih koji su sigurni da se… Nastavi čitati "%s"
Pišući prošle nedjelje kolumnu Partibrejker inspiriran tekstom pjesme Novo vrijeme Buldožera iz 1980. nisam mogao ni sanjati da će nekoliko dana kasnije stići vijest da je ovaj svijet napustio njihov osnivač Marko Brecelj. Kakva slučajnost! Mnogim današnjim čitateljima ni Buldožer ni Brecelj ništa ne znače, ali u znak spomena ipak vrijedi poslušati Breceljev slow jazz… Nastavi čitati "%s"
Slabljenje pandemije i oporavak konkurencije na Mediteranu neće usporiti rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom zbog razloga koji se često spominje – navodno previsokih cijena – jer jedina prava opasnost je izostanak investicija. Kvalitetniji kapaciteti, kako među vilama tako i među hotelima, imali su izvrsnu popunjenost i još bolje su najave za iduće sezone, tako da je jedino pravo pitanje može li Hrvatska ponuditi dovoljno kvalitetnih kapaciteta koji se traže na tržištu. Pomak ka segmentu više dodane vrijednosti ujedno je prilika za zadržavanje i privlačenje kvalificiranih i bolje plaćenih radnika … Nastavi čitati "%s"
Turizam snažno utječe na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, no hrvatski turizam se u pandemiji pokazao otporniji od turizma udaljenijih europskih država. Uz to, drugi sektori poput ICT-a, graditeljstva i industrije očito rastu i bez obzira na turizam. Gruba procjena utjecaja turizma na promjene BDP-a 2020. i 2021. pokazala je da se približno cjelokupan pad BDP-a 2020. može objasniti kontrakcijom turizma, dok se oko polovice oporavka ukupnog BDP-a 2021., koji se očekuje po stopi 9-10% (još se čeka podatak za cijelu 2021.) može objasniti oporavkom turizma. Ova promjena doprinosa najavljuje velike strukturne promjene u hrvatskom turizmu koje će se dogoditi u ovom desetljeću… Nastavi čitati "%s"
Ovu kolumnu sam zamislio kao parafrazu pjesme Novo vrijeme slovenskog benda Buldožer iz 1980. Pjesma ismijava socijalistički novogovor – njegovo obraćanje „drugovima i drugaricama“ o velikom uspjehu, mogućnostima i zadacima koje donosi budućnost. Buldožeri vjerojatno nisu ni sanjali da će iza smiraja fabriciranog socijalističkog optimizma doista nastupiti novo vrijeme, samo ovaj put obilježeno pesimizmom, tjeskobom… Nastavi čitati "%s"