Ekonomski lab
S tekstom koji u početku sadrži rečenicu „Znate li što mrzim kod j… bankarstva“ (gdje je zbog medijskog uzusa nešto pretvoreno u …) ne bi trebalo polemizirati. No, riječ je o tekstu objavljenom u čitanom Večernjem listu (autorica je novinarka Valentina Wiesner), a kako tekst sadrži niz pogrešaka i nerealnih prijedloga na temu o kojoj… Nastavi čitati "%s"
Serijal tekstova Velimira Šonje koji su izlazili od proljeća 2021. do proljeća 2022. sada je uobličen u knjizi koju zahvaljujući sponzoru – Raiffeisen mirovinskom društvu – možete besplatno preuzeti na linku u dnu objave. U prvom dijelu prikazuje se problem – demografski trendovi i promjene ekonomskih i političkih odnosa do kojih dolazi zbog starenja stanovništva… Nastavi čitati "%s"
U trećem nastavku iz serije Mirovine za 21. stoljeće Šonje objašnjava zašto se (i kako) u kombiniranim mirovinskim sustavima miješaju elementi međugeneracijske solidarnosti, drugi vidovi preraspodjele i poticana individualna mirovinska štednja. Bez trećeg elementa nije moguće riješiti problem nesolventnosti mirovinskog sustava u uvjetima starenja stanovništva … Nastavi čitati "%s"
Drugi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o rastu produktivnosti rada kao mogućem rješenju problema adekvatnosti mirovina u dugom roku u uvjetima kada stanovništvo stari. Razmatraju se i drugi važni faktori: aktivnost i zaposlenost na tržištu rada, migracije s naglaskom na useljavanje, mjere aktivne populacijske politike, nejednakost i siromaštvo u trećoj dobi. Individualna mirovinska štednja je najbolje rješenje kada je zbog spomenutih čimbenika neizvjesno može li prvi stup međugeneracijske solidarnosti osigurati adekvatne mirovine u dugom roku … Nastavi čitati "%s"
Prvi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o demografskim promjenama i njihovom utjecaju na izdašnost mirovina. Pogledajte demografske projekcije za Hrvatsku, počitajte o tome kako bi se mogli mijenjati omjeri starijih od 64 i radnosposobnog stanovništva, i koje alternative povećanju mirovinskog doprinosa postoje. Jednom mjesečno u sljedećih deset mjeseci u okviru ove serije proći ćemo bitne makro i mikro aspekte funkcioniranja mirovinskog sustava, a knjiga koja će biti objavljena kada serija završi omogućit će čitateljima lakše snalaženje u ovoj zahtjevnoj temi koja se, prije ili kasnije, tiče svakoga od nas… Nastavi čitati "%s"
Eurostat je objavio podatke o stopi fertiliteta 2017. za države članice EU. Bit će to još jedan razlog za paničarenje jer “nestajemo”. Ne samo Hrvati. Cijela Europa, cijela jedna stara civilizacija, “nestaje”. OK, nije da će nestati sutra, ali trend je jasan. Smiješno niska stopa fertiliteta (ispod 1,6) u odnosu na potrebnu za fizičko obnavljanje… Nastavi čitati "%s"
Većina mladih ljudi odabir mirovinskoga fonda prepušta nasumičnom rasporedu. Isti obrazac ponašanja ponovio se kada su osiguranici u drugom stupu imali prigodu odabrati rizičniji fond A, nisko rizičan fond C, ili fond umjerenog rizika B. Pasivnost osiguranika ukazuje na problem. Mogao bi biti povezan s niskom financijskom pismenošću, nesklonošću riziku i/ili nezainteresiranošću osiguranika za daleku financijsku budućnost. … Nastavi čitati "%s"
Robert Gordon u knjizi The Rise and Fall of American Growth kontroverzno piše o dugoročnom gubitku sposobnosti američkog gospodarstva za stvaranje inovacija i rast životnog standarda. Gordon možda nije u pravu. Informacijska ekonomija odnosno treća i četvrta industrijska revolucija donose neka nova pravila rasta, ponašanja i mjerenja ekonomskog razvitka. (The Rise and Fall of American Growth: The U.S. Standard of Living Since the Civil War. Illustrated. 762 pp. Princeton University Press. $39.95.)… Nastavi čitati "%s"