Ekonomski lab
Glavni mediji su uglavnom propustili zabilježiti da je nakon pada fizičkog obujma industrijske proizvodnje koji je trajao od ljeta prošle godine uzrokovan uglavnom smanjenjem inozemne potražnje za izvozom, industrijska proizvodnja u srpnju u Hrvatskoj zabilježila neobično snažan impuls rasta. Zbog pada u prvoj polovini 2024. kumulativ za prvih sedam mjeseci i dalje je u minusu… Nastavi čitati "%s"
U prva dva teksta iz ljetnog serijala o odnosu ljudi i strojeva razvili smo tri ključne teze: Svaka tehnološka novotarija u početku obećava više nego što je u stanju isporučiti u približno 10 godina. To ne znači da u duljim razdobljima od nekoliko desetljeća neke od inovacija neće fundamentalno promijeniti društvo i gospodarstvo. Dugoročni napredak… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serijala o strojevima i ljudima iscrtali smo idiličnu dugoročnu sliku u kojoj se pozitivni učinci tehnološkog napretka šire na čitavu zajednicu. Ta optimistična priča počiva na tezi da se u novim (uglavnom uslužnim) industrijama otvara puno veći broj radnih mjesta od broja koliko ih se zatvara u tradicionalnim industrijama koje se… Nastavi čitati "%s"
Približno svakih desetak godina proširi se priča o nekoj novoj tehnologiji koja će u velikoj mjeri zamijeniti ljude. Tako je bilo pred 10-15 godina kada je pojava 3D printera popraćena pričom da ćemo kod kuće proizvoditi (tj. printati) većinu materijalnih stvari koje su nam potrebne. Slično je bilo i pred 5-6 godina kada se proširilo… Nastavi čitati "%s"
Eurostat je objavio prve procjene rasta BDP-a u drugom tromjesečju 2024. za 13 država članica europodručja odnosno EU (izvan europodručja uključene su Češka i Mađarska). Hrvatska nažalost nije među državama s brzim statistikama, no možemo očekivati da ćemo nakon objave BDP-a za Hrvatsku za cca mjesec dana zasjesti na vrh europske ljestvice rasta. Ono što… Nastavi čitati "%s"
U prva dva nastavka ljetnog serijala o industriji pokazali smo pet važnih stvari: Premda je u Hrvatskoj rašireno mišljenje da bismo ekononomski propali bez sunca i mora (jer mi „ništa ne proizvodimo“), Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije u BDP-u, iako je taj udjel ispod prosjeka. S obzirom na zemljopisni… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu iz serije o industriji u Hrvatskoj objasnili smo tri ključne teze: Premda je u Hrvatskoj rašireno mišljenje da bismo ekononomski propali bez sunca i mora jer „ništa ne proizvodimo“, Hrvatska ne spada među države članice EU s najmanjim udjelom industrije u BDP-u, iako je taj udjel ispod prosjeka. S obzirom na zemljopisni… Nastavi čitati "%s"
Javni prostor ekonomskih rasprava pun je zabluda. Jedna od najraširenijih je ona da je Hrvatska rentijersko gospodarstvo ovisno o moru i suncu u kojem se „ništa ne proizvodi“. Neki, ipak malobrojni, dodat će i jugo-nostalgični moment: u bivšoj državi smo, navodno, bili „industrijska sila“. Govori se da je u Hrvatskoj nastupila dramatična deindustrijalizacija. Ako se… Nastavi čitati "%s"
OECD-ov sustav pokazatelja regulacije tržišta proizvoda (eng. product market regulation ili PMR) jedan je od najvažnijih, ali u javnosti najslabije poznatih sustava pokazatelja koji mjere kakvoću poslovne regulacije i tržišnog natjecanja. Ni blizu praćen kao DoingBusiness Svjetske banke (nekada dok je izlazio) ili globalni indeks konkurentnosti WEF-a (dok ga je WEF „gurao“ prije nego što… Nastavi čitati "%s"
Željeli biste okušati „sreću“ ulaganjem u američke ili neke druge globalne, regionalne ili hrvatske dionice, ali ne znate kako? Ili ipak, ne sviđa vam se pomisao da okušavate „sreću“ (za to služe lutrije); željeli biste nekako pametnije pristupiti ulaganju, imati fleksibilnost u pogledu uplata, isplata i kombiniranja različitih financijskih usluga, ali opet, ne znate kako?… Nastavi čitati "%s"