Ekonomski lab
Slika pokazuje sukus prijedloga proračuna za 2025. koji je Vlada uputila u Hrvatski Sabor. Sve izgleda uredno i fiskalno odgovorno: deficit ostaje ispod 3% BDP-a, a omjer javnog duga i BDP-a nastavlja se smanjivati ne odveć brzim, ali možemo reći urednim tempom. Pad omjera s očekivanih 57,4% BDP-a na kraju ove na 56% iduće godine,… Nastavi čitati "%s"
Pogledajmo da li bi najvažnija događanja na financijskim tržištima u protekla dva dana mogla biti reprezentativna za dulje vremensko razdoblje koje će obilježiti drugi mandat Donalda Trumpa: Na američkom dioničkom tržištu vlada ushićenje; S&P 500 je samo u ovom tjednu dodao gas od oko 4%, dijelom zbog očekivanja pobjede u ponedjeljak i utorak, dijelom zbog… Nastavi čitati "%s"
Ovogodišnju Nobelovu nagradu za ekonomiku zaslužili su Daron Acemoglu, Simon Johnson i James Robinson za dokaz o važnosti institucija za društveni prosperitet. Tako stoji u priopćenju Nobelova odbora. Teza da su dobre društvene institucije važne za prosperitet zvuči trivijalno. Razlog je što rad ovogodišnjih laureata i njihovih prethodnika nije bio izoliran u istraživačkim odjelima sveučilišta,… Nastavi čitati "%s"
Zanimljivu raspravu o ultra-dugoročnim (šezdesetpetgodišnjim) realnim prinosima na S&P 500 pokrenula je Sandra Ferenčak (poznatija kao financijski edukator Tetka) na nedavnoj konferenciji HANFA-e o budućnosti mirovina. Za one koji nisu bili na konferenciji ili nisu pratili raspravu koja se nakon konferencije vodila na društvenim mrežama, evo kratkog podsjetnika na njezin prijedlog: Država bi mogla svakom… Nastavi čitati "%s"
Većina ljudi znade da eksponencijalni rast uz dovoljan broj ponavljanja može dovesti do intuitivno neočekivanih rezultata u dugom roku. Još dok smo bili djeca čuli smo priču o magičnoj moći šahovske ploče sa šezdeset i četiri polja. Kada je kineski car svome savjetniku koji je smislio igru ponudio nagradu, mudrac mu je predložio da nagradu… Nastavi čitati "%s"
U prva dva teksta koja sam unazad mjesec dana objavio pod nazivom Porez na nekretnine ne postoji, ali mi ga već imamo pokušao sam objasniti teorijska, ekonomska i politička obilježja našeg poreznog sustava u dijelu koji je vezan uz nekretnine. U tome jedinice lokalne samouprave (JLS – gradovi i općine) igraju ključnu ulogu. Raspravu, barem… Nastavi čitati "%s"
Vijest o povećanju kreditnog rejtinga Hrvatske iz kategorije BBB+ u A- odjeknula je pozitivno iako je bila očekivana. Uglavnom se tumači kao svojevrsni pečat kvalitete gospodarskih politika i financijskog stanja zemlje. U našem slučaju ima osobitu važnost jer se dogodio prijelaz dubokoga gliba koji odvaja brojne razrede koji počinju slovom B od isto tako brojnih… Nastavi čitati "%s"
Generalno, priča o tržištu rada je dobro poznata – stanje je napeto, nezaposlenost pada, zaposlenost raste, fali radnika, itd. – no, o dubini i razlozima promjena premalo se govori. Prva stvar koja ljudima padne na pamet su strani radnici. Međutim, puno drugih važnih gospodarskih i društvenih fenomena ostaje ispod radara. Sada ćemo neke izvući na… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu na temu najavljenog poreza na nekretnine pokazao sam zašto naslov koji kaže da porez na nekretnine ne postoji ali ga mi već imamo nije paradoks. Postoje porezi i drugi slični oblici davanja državi na monetarni i nemonetarni dohodak od nekretnina, kao i za namirenje troškova javnih (komunalnih) usluga koje ne plaćamo izravno, a… Nastavi čitati "%s"
Naslov teksta izgleda kao paradoks. Ni manji ni veći od većine stvari koje su se proteklih dana mogle čuti od strane predlagatelja i dobrog dijela kritičara (čast izuzecima) takozvanog poreza na nekretnine. U očekivanju konkretnog Vladinog prijedloga čije je predstavljanje dva puta najavljeno pa odgođeno, ovaj malo dulji tekst ima za cilj upotpuniti kontekst i… Nastavi čitati "%s"