Ekonomski lab
U prvom tekstu o hrvatskim fiskalnim tragedijama pokazao sam da Hrvatska ima približno 5-6% BDP-a pogrešnih alokacija unutar izdataka opće države, prije svega na stavkama intermedijarne potrošnje i naknada zaposlenima i u nešto manjoj mjeri na kamatama i subvencijama. Povod za dokazivanje ove teze kroz osam slika u prvom dijelu bio je „prešućeni rebalans“. Revizija… Nastavi čitati "%s"
Jučer je Eurostat objavio interaktivnu digitalnu publikaciju Demografija Europe s kojom se vrijedi malo poigrati, vrlo je informativna. Na primjer, ovi grozdovi pokazuju kako se zemlje članice grupiraju prema medijalnoj dobi stanovništva. Crveno sam označio položaj Hrvatske. Zanimljivo je: jasno da u prosjeku starimo, ali dok smo 2011. dijelili četvrto mjesto sada smo negdje peti-šesti… Nastavi čitati "%s"
Kada je rebalans proračuna za 2022. godinu kojim su izdaci opće države povećani za gotovo 1,5 milijardi eura prošao ispod radara javnosti, postavilo se pitanje kakva je to država, kakvo je to društvo, u kojem se donese politička odluka o povećanju državnih rashoda za oko 2% BDP-a, a nitko ni da trepne? Moguće je da… Nastavi čitati "%s"
Postoje dva načina mjerenja inflacije. Jedno su cijene potrošača (ponderirani prosjek cijena 500-tinjak roba i usluga koje ulaze u reprezentativnu potrošačku košaricu), a drugo su cijene prozvođača industrijskih proizvoda. Dvije mjere inflacije prilično se razlikuju, a prva – cijene potrošača – privlači puno veću pažnju javnosti jer je bliža potrošačkom iskustvu građana. Individualna iskustva jako… Nastavi čitati "%s"
Ovaj tekst sam posvetio svojim (i tuđim) uspješnim predviđanjima kretanja na financijskim tržištima. Neuspješna predviđanja ću prešutjeti, da ne pokvarim dojam. Umeko Brana samohvali je pukla nakon što je američki indeks S&P500 prošli tjedan probio granicu od 4,000 bodova – prema dolje. Iako je tjedan nakon gozbe u petak završen na 4024 boda, još u… Nastavi čitati "%s"
Kakva vremena! Ni 11 milijardi kuna (oko 1,5 milijardi eura) nije što je nekad bilo. Iako je Vlada na sjednici u četvrtak usvojila prijedlog rebalansa proračuna za 2022. koji je za 10,9 milijardi kuna veći od prvobitnog plana proračuna, rasprave su izostale. Tek tu i tamo bilježi se poneka crtica u medijima (primijetio sam da… Nastavi čitati "%s"
Treći i posljednji tekst iz serijala o inflaciji posvećen je predstojećim odlukama Europske središnje banke. Ključni sastanci o monetarnoj politici održat će se 9. lipnja i 21. srpnja. Okvir za tekstove dat je HUB Analizom 74 koju sam predstavio na 10. jubilarnom susretu guvernera i bankara regije u Rovinju 6. svibnja, gdje sam moderirao i… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu serijala o inflaciji koji je potaknut HUB Analizom br. 74 koju sam predstavio na Liderovoj jubilarnoj 10. Konferenciji guvernera i bankara regije koja je održana u Rovinju 6. svibnja pokazali smo četiri važne stvari: Američka inflacija je u velikoj mjeri pokrenuta demand pull efektom zahvaljujući fiskalnoj ekspanziji bez presedana i zahvaljujući FED-u… Nastavi čitati "%s"
Inflacija je glavna tema već godinu dana. O njoj se raspravljalo na Konferenciji guvernera regije 2021. Ne čudi da je inflacija bila u središtu rasprave i ove godine u Rovinju gdje se na jubilarnoj 10. Liderovoj konferenciji guvernera i bankara regije okupio dosad najveći broj sudionika. Na tom događaju tradicionalno moderiram panel guvernera i imam… Nastavi čitati "%s"
Ovaj tjedan nije bilo značajnijih statističkih objava ali je zato odluka FED-a o povećanju kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova dobro prodrmala financijska tržišta. Predmnijevajući razvoj situacije na Labu smo prvo u Recesijskim signalima najavili sjednicu Federalnog odbora za operacije na otvorenom tržištu (FOMC), zatim smo objavili Gatarin osvrt odmah nakon sjednice, a sada vrijedi… Nastavi čitati "%s"