Ekonomski lab
Pandemija je socijalni koliko i epidemiološki problem. U tekstovima koje sam objavio od početka pandemije inzistirao sam na sagledavanju svih socijalnih aspekata pandemije. Tako je nastala ideja o pet jahača apokalipse. Ideja je pronašla mjesto i u podnaslovu knjige Koronaekonomika, koju sam napisao s Kristijanom Kotarskim. Postavlja se pitanje jašu li jahači danas, gotovo sedam… Nastavi čitati "%s"
U Skandinaviji me uvijek osupne jednostavnost groblja. Slika je sa Islanda pred nekoliko godina. Tipično skandinavsko groblje: bio si, odradio svoje, hvala, sretan put. Uredno, lijepo održavano, na lijepome mjestu, i to je otprilike to – kako i priliči svršetku. Daleko na zapadu je slično. Sjećam se jedne šetnje grobljem na periferiji Dublina kada sam… Nastavi čitati "%s"
Javna rasprava o prodaji gejming kompanije Nanobit investitoru iz Švedske za oko milijardu kuna još jednom je pokazala da se u našemu društvu slabo razumije poduzetništvo i kapitalizam. Stoga nije naodmet ponoviti osnove, ali ovoga puta polako i argumentirano, jer su i neki kritičari pokušali argumentirati svoje stavove bez pretjerane galame. Stoga je ovo možda… Nastavi čitati "%s"
Prodaja Nanobita za oko milijardu kuna podigla je prašinu, ponajviše zbog toga što je riječ o – milijardi kuna. Ne prodaje se u Hrvatskoj svaki dan poduzeće za milijardu kuna. Štoviše, nema ih mnogo koja bi se mogla prodati za milijardu kuna. Poslužit ćemo se s podacima o poduzećima čije su dionice listane na Zagrebačkoj… Nastavi čitati "%s"
Nakon objavljivanja knjige Koronaekonomika: pet jahača apokalipse sredinom srpnja malo sam smanjio intenzitet bavljenja pandemijom usredotočujući se na fenomen straha. Bez analize i razumijevanja straha nije moguće shvatiti što nam se događalo u proteklih pola godine. U tekstu F.E.A.R: smije li strah biti instrument politike započeo sam potragu za primjerenim strahom (možda je bolje reći razumnim oprezom)… Nastavi čitati "%s"
Rujanski vikend u selu četiri kilometra od mora može biti jedno od najljepših ljetnih iskustava, ali ono ima i svoju cijenu. Padne adrenalin. Anksioznost gradskog života pod kontrolom državne birokracije zamijeni unutarnji mir i spisateljski naboj se raspline kao chemtrails u zraku. Chemtrails? Ekipa koja misli da nas zaprašuje urotnička svjetska vlada u sjeni nije… Nastavi čitati "%s"
Nakon što smo zdravo za gotovo prihvatili činjenicu da novih 22 milijarde eura namijenjenih iz europskog proračuna za Hrvatsku stiže u narednih nekoliko godina, europske institucije i stranačke grupacije primile su otvoreno pismo u kojemu su obrazloženi stavovio novom europskom proračunu 2021.-2027. Riječ je o inicijativi Litvanskog instituta za slobodno tržište koju je potpisalo još deset… Nastavi čitati "%s"
Prva slika pokazuje kretanje broja umrlih u Hrvatskoj po mjesecima u devet i pol godina od siječnja 2011. do lipnja 2020. Sezonski vrhovi su uvijek u siječnju, no visina tih vrhova iz godine u godinu varira. Najveći vrhunci bili su u siječnjima 2015., 2017. i 2018., pri čemu je daleko najviši vrh iz 2017. (kada… Nastavi čitati "%s"
Za razliku od situacije u ožujku i travnju kada su glavni mediji i društvene mreže gotovo unisono, a neki od njih i sračunato širili pandemijsku paniku, ljetni val zaraze doveo je do većih razlika u stavovima. Da li zbog toga što su ljudi nešto naučili u međuvremenu ili zbog meke ruke političke koordinacije (čvrste ruke… Nastavi čitati "%s"
Oxfordova stranica Our World in Data jedan je od najvećih izuma od početka interneta. Riječ je o pokušaju da se što veći broj globalnih statistika koncentrira na jednome mjestu i ljudima omogući lakše poimanje stvarnosti u kojoj živimo. Brojke koje se nude malo su apstraktne, jer živimo duboko uronjeni u svoje dane, gradove, sela i države, a… Nastavi čitati "%s"