Ekonomski lab
U tekstovima od jučer (Zašto je oko za oko, zub za zub luzerska strategija) i prekjučer (Anatomija panike) objasnio sam zašto na prvu ne treba ući u trgovački rat s osvetničkim carinama nego pregovarati s SAD-om, i to što brže kako bi se otklonio najveći trošak koji podjednako pogađa obje strane – dugi period neizvjesnosti.… Nastavi čitati "%s"
Kao što sam napisao u jučerašnjem tekstu: zato što ne treba uzvratiti nego treba u miru pripremiti sljedeći kokrak za pregovore. Ako vam se ovo čini glupo ili kao iskaz slabosti, vodite računa da su takvu strategiju već objavile ozbiljne zemlje s velikim političkim i ekonomskim kapacitetima, Australija, Japan i Švicarska. U EU Italija i… Nastavi čitati "%s"
Trump je takozvanim recipročnim carinama žestoko srušio financijska tržišta. Zašto se to dogodilo? Je li tržište pretjerano reagiralo? Što će se sada događati? Kako i da li pregovarati s Amerikancima, ili prvo uzvratiti carinskom osvetom kao što su to već napravili Kinezi?… Nastavi čitati "%s"
Konačno je došao i taj dan. Dugo najavljivani 2. travnja ili, kako ga je Trump nazvao, Liberation Day – dan kada je uveo „velikodušne“ recipročne carine. Trump aludira na prekid s višedsetljetnom američkom tradicijom otvorenosti domaćeg tržišta prema svijetu bez obzira na carinske barijere koje je taj svijet imao prema američkim proizvodima. Tim povodom kazao… Nastavi čitati "%s"
Svaki naš korak u digitalnom svijetu ostavlja trag, a podatci koji se proizvode utječu na razvoj poslovnih modela i strategija, ekonomskih odluka i javnih politika. Globalne sile nadmeću se za dominaciju nad informacijama jer onaj tko upravlja podatcima, taj kontrolira ekonomiju. Istovremeno, tržište se prilagođava mnogobrojnim zakonodavnim okvirima koji balansiraju između zaštite privatnosti, nacionalne sigurnosti i gospodarskih interesa. U ovom složenom sustavu pravila nisu univerzalna – tko ih zapravo postavlja i čiji se propisi slijede?… Nastavi čitati "%s"
Otkako je Trump od prvoga dana drugog mandata započeo carinske ratove mogu se čuti usporedbe s početkom Velike krize. Točnije, s 1930. godinom kada je američki Kongres prihvatio Smoot-Hawleyev zakon o carinama. Bio je to uvod u trogodišnju dramu koja će iz temelja promijeniti Ameriku i ostaviti trag kroz šesnaestgodišnje kritično razdoblje povijesti prošloga stoljeća… Nastavi čitati "%s"
Povodom izlaska drugog izdanja moje knjige Mirovine za 21. stoljeće, koju možete besplatno preuzeti na ovoj poveznici, najprije treba prikazati izračune realnih prinosa obveznih mirovinskih fondova (OMF). Prinosi su ono što zanima svakoga od oko 2,3 milijuna članova OMF. Svakome je jasno da vrijedi: što veći prinos u dugom roku, to veća šansa za bolju… Nastavi čitati "%s"
Prošli tjedan je navršeno 50 dana od inauguracije Donalda Trumpa. Nije to onih 100 koliko je potrebno za prvu sveobuhvatnu ocjenu, no 50 dana ipak omogućuje analizu smjera. U poplavi dnevnih odluka i zaokreta i u općem kaosu počinju se nazirati strategija, način rada i ograničenja nove administracije. Ovo je tekst o tome – drugačiji… Nastavi čitati "%s"
Novi američki ministar trgovine odnosno državni tajnik za trgovinu, a prema hrvatskoj vladinoj nomenklaturi ministar gospodarstva Howard Lutnick, uklapa se u obrazac profesionalnog i političkog djelovanja koji sam opisao u tekstu o ministru financija Scottu Bessentu. No, Lutnick je puno više od ptice selice iz tabora demokrata u kamp Tramp. On je čovjek koji puni… Nastavi čitati "%s"
U Hrvatskoj dosad nepoznat, Trumpov Treasury Secretary (ministar financija) Scott Bessent iznimno je interesantna i važna figura. Dobar povod za predstavljanje je njegovo otvoreno priznanje da se američka ekonomija “malo ljulja”. Tako bih preveo njegovu frazu “roll a little bit” izrečenu u intervjuu CNBC-u prošli petak. U prvom dijelu teksta kratko ćemo o ljuljanju američke… Nastavi čitati "%s"