Ekonomski lab
Ako guglate pojam „PISA katastrofa“ na ekranu ćete dobiti red linkova koji su nastali jučer popodne nakon što je OECD objavio rezultate testiranja znanja srednjoškolaca u osamdesetak država svijeta. Nakon četiri godine pauze (predzadnje mjerenje je bilo 2018., a ovo je obavljeno 2022.), željno iščekivani rezultati u tri područja – matematika, čitanje i znanosti –… Nastavi čitati "%s"
Tekst je napisan povodom jučerašnje objave u padu cijena za 0,5% u europodručju u studenome. U Hrvatskoj je pad harmoniziranog indeksa cijena iznosio 0,4%. Time je godišnja stopa inflacije (razina u studenom ove u odnosu na studeni prošle godine) smanjena na 2,4% u europodručju i približila se deklariranom cilju Europske središnje banke od 2% u… Nastavi čitati "%s"
Ljudi često raspravljaju o šumovima – beznačajnim, nasumičnim promjenama – kao da one nešto znače. Prirodno se trude pronaći smisao i tamo gdje ga nema. Tako sam negdje pročitao da je rast (realnog) BDP-a od 2,8% u trećem tromjesečju ove godine „veći od očekivanja“ ili “iznenađenje”. Ne znam tko je objavio očekivanje stope u jednom… Nastavi čitati "%s"
Svake jeseni izlazi puno ekonomskih prognoza za iduću godinu pa je tako nedavno izašla jesenska prognoza Europske komisije koju sam već kritizirao zbog po mom sudu potcijenjene očekivane inflacije za Hrvatsku. Sada ću se osvrnuti na očekivanje rasta (realne) osobne potrošnje od 2,8% u idućoj godini. Oko te brojke vrti se većina aktualnih službenih prognoza.… Nastavi čitati "%s"
Jesenske ekonomske prognoze Europske komisije najvažnije su od tri godišnje ekonomske prognoze jer briselski ekonomisti na njima najdulje rade i objavljuju najviše detalja. Pogled Komisije na 2024. i 2025. godinu na prvi pogled ne nudi ništa posebno jer se cijela priča može sažeti u dvije rečenice: EU će se početi sporo, uz relativno skromne stope… Nastavi čitati "%s"
Hrvatsko društvo je dinamičnije no ikad ranije, a podjele su prirodne pa i dobrodošle sve dok se odvijaju u ringu ograđenom konopcima legitimnog izražavanja partikularnih društvenih interesa i dok god ne prelazi u političko nasilje ili ne rezultira paralizom društvenih institucija, tj. nekom vrstom društvene anomije… Nastavi čitati "%s"
Niz statistika objavljenih ovaj tjedan potvrdio je tezu koju dulje od godinu dana ponavljamo na Labu: srednja Europa je na rubu ili s one strane ruba recesije, no Hrvatska zasad pokazuje otpornost i zadržava dobre izglede da izbjegne pad u zonu minusa. Naravno, divergentna kretanja ne mogu trajati vječno. Ulazimo u razdoblje koje će trajati… Nastavi čitati "%s"
U proteklih godinu dana otkad je promjena monetarne politike dovela do rasta kamatnih stopa, puno je tinte proliveno na temu spore monetarne transmisije. Veće kamatne stope Europske središnje banke i tržišta novca nisu proporcionalno utjecale na kamatne stope na depozite kod banaka. Zbog toga je inflacija štedišama oduzela veću realnu vrijednost nego što bi bio… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku revidirao je podatke o BDP-u. Stope rasta u pandemijskom razdoblju podignute su malo prema gore (s 13,1% na 13,8% za 2021. i s 6,2% na 6,3% za 2022.), dok su za prva dva tromjesečja ove godine stope rasta revidirane prema dolje. Pogledajmo kako dinamika hrvatskog gospodarstva nakon revizije BDP-a izgleda u… Nastavi čitati "%s"
Tragedija na Levantu uklapa se u širu sliku globalne fragmentacije, da iskoristim pojam koji je obilježio MMF-ove analize i izvješća predstavljene na netom završenom jesenskom zasjedanju u Marakešu. No, globalna fragmentacija je pojam u koji svatko može upisati svoje značenje ako ga pomnije ne analiziramo. Niz događaja u prošlom tjednu omogućava bolje sagledavanje fenomena globalne… Nastavi čitati "%s"