Ekonomski lab
U prethodnim tekstovima objasnili smo dobre i loše strane pokušaja organiziranog potrošačkog bojkota trgovina. Dobra strana je osvješćivanje potrošača i povećanje onoga što ekonomisti zovu cjenovna elastičnost potražnje i sklonost štednji. Iako u normalnim uvjetima rast cijena uvijek utječe na individualne odluke o potrošnji, masovni rast dohodaka i potrošnje može uvesti potrošače u stanje svojevrsne… Nastavi čitati "%s"
Ovaj tekst sažima poruke nekoliko prethodnih koje sam napisao na temu inflacije i bojkota. Sažetak pruža predtekst za razumijevanje makroekonomske neravnoteže u kojoj smo se našli, a koja je isprovocirala bojkot. Na kraju se skiciraju mogući scenariji. Tekst je uvod u analizu dnevnih podataka o prometu u trgovinama koju ću objaviti u toku tjedna. U… Nastavi čitati "%s"
Individualni bojkot sastavni je dio potrošačke svakodnevice. Odlukom da kupimo proizvod A a ne proizvod B bojkotirali smo cijeli lanac proizvodnje i distribucije proizvoda B. Odlukom da trošimo manje a štedimo više bojkotirali smo cijeli lanac proizvodnje i distribucije potrošačkih dobara. Individualni bojkoti podrazumijevaju svijest o odnosima cijena i kvalitete proizvoda i usluga. Već nekoliko… Nastavi čitati "%s"
Inflacija se primirila u svijetu. U SAD-u, gdje je inflacijski ciklus započeo još 2021./2022., inflacija potrošačkih cijena dulje se vrijeme kreće između 2,5% i 3,0% na godinu. U europodručju između 2,0% i 2,5%. Trendovi su stabilni od sredine prošle godine. Trend smirivanja tempa cijena u Hrvatskoj bio je prisutan do prošle jeseni, ali od tada… Nastavi čitati "%s"
U ovo doba prošle godine, službene ekonomske prognoze Vlade, HNB-a i Europske komisije za 2024. godinu kretale su se osjetno ispod 3%, iako je potkraj 2023. bilo jasno da realna osobna potrošnja raste po znatno većim stopama koje su već tada najavljivale mogući rast realnog BDP-a od oko 4% u godini na izmaku. Zbog toga su… Nastavi čitati "%s"
Ivica Brkljača je nedavno obradio ovu temu nakon što ju je jedna izjava guvernera HNB-a lansirala u središte javnog interesa iako smo daleko i od prošle i od sljedeće glavne turističke sezone. Prema Brkljači, a suprotno glavnoj priči u medijima, nije baš jasno je li Hrvatska postala preskupa. Njegov glavni argument glasi da je turizam najbliži… Nastavi čitati "%s"
U novijoj europskoj povijesti poznati su slučajevi zemalja u kojima je povratak iseljenika imao važnu ulogu u ubrzanju gospodarskog rasta. Prvi takav primjer je Irska. Irska je prošla put od periferne i relativno siromašne europske zemlje 70-ih godina prošloga stoljeća do europskog prvaka dugoročnog ekonomskog rasta. Povratak ranijih emigranata i njihovih potomaka, uglavnom iz bliskih… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je Hrvatska 2023. dostigla 76% prosječne razine realnog dohotka po stanovniku Europske unije, a imajući u vidu aktualni trend brzog ekonomskog rasta (koji je potvrđen prošlotjednom objavom o rastu realnog BDP-a za 4,1% u trećem tromjesečju ove godine), više nije upitno hoće li Hrvatska 2025. ili 2026. dostići razinu razvoja od oko 80%… Nastavi čitati "%s"
Rast realnog BDP-a po stopi od 3,9% u trećem tromjesečju (u odnosu na treće tromjesečje 2023.) izvrsna je brojka koja premašuje ranija očekivanja službenih institucija. Ako redovito pratite Ekonomski lab, onda ste pred godinu dana mogli pročitati moju kritiku niske prognoze rasta i inflacije Europske komisije za Hrvatsku za ovu godinu i najavu booma osobne… Nastavi čitati "%s"
Slika pokazuje sukus prijedloga proračuna za 2025. koji je Vlada uputila u Hrvatski Sabor. Sve izgleda uredno i fiskalno odgovorno: deficit ostaje ispod 3% BDP-a, a omjer javnog duga i BDP-a nastavlja se smanjivati ne odveć brzim, ali možemo reći urednim tempom. Pad omjera s očekivanih 57,4% BDP-a na kraju ove na 56% iduće godine,… Nastavi čitati "%s"