Ekonomski lab
Jučerašnja objava o tome da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj (7%) niža nego u Finskoj i Švedskoj i blizu prosjeka EU izazvala je velik broj (ciničnih) komentara koji su ukazivali na to da ne treba gledati stopu nezaposlenosti nego stopu zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i radnosposobne populacije). Prema stopi zaposlenosti u europskim usporedbama stojimo mnogo… Nastavi čitati "%s"
Pogledamo li reodlijed država članica EU prema visini sezonski prilagođene stope nezaposlenosti u listopadu (Slika 1) shvatit ćemo koliko se Hrvatska brzo oporavila od krize izazvane lockdownom 2020. Stojimo puno bolje od južnoeuropske skupine država predvođene Španjolskom, gdje spor oporavak, rigidna regulacija tržišta rada i visoka javna opterećenja guše zapošljavanje. Stopa nezaposlenosti od 7% u… Nastavi čitati "%s"
U subotu je stigla tužna vijest da nas je u 71. godini života napustio profesor Ivo Bićanić. Magistrirao je na Oxfordu i doktorirao u Zagrebu, gdje je na Ekonomskom fakultetu proveo karijeru od 1976. do 2016. kao redoviti profesor makroekonomike. Bio je suradnik na St. Anthony´s College u Oxfordu (1985) i na Woodrow Wilson International… Nastavi čitati "%s"
U šestom nastavku serijala mirovine za 21. stoljeće bavit ćemo se ulaganjima obveznih mirovinskih fondova (OMF). Tema je otvorena u prethodnim nastavcima: u četvrtom smo pokazali da se najvažnije neostvareno obećanje mirovinske reforme odnosi na vezu između rasta vrijednosti kapitala hrvatskih poduzeća i vrijednosti individualne mirovinske štednje. To je posljedica nerazvijenog domaćeg tržišta kapitala. Obvezni… Nastavi čitati "%s"
Vjerojatno ste već čuli tezu da su ekonomske politike u krizi pogodovale samo „bogatiima“. Napumpalo se puno novog novca, cijene vrijednosnica su rasle. I cijene nekretnina su rasle, a od toga koristi navodno imaju samo „bogati“. A radnici, kako kaže ova priča – oni su platili cijenu mjera protiv pandemije. Ovo jest Američka priča. Tamo… Nastavi čitati "%s"
Kada se 15. studenog na portalu Večernjaka pojavio live stream testiranja na covid djelatnika Zagrebačkog holdinga postalo je jasno da donedavno nezamislive stvari postaju novonormalne. I na početku pandemije neki nadobudni građani potajno su slikali sugrađane u šetnji na Cmroku ili u redu pred šatorima za testiranje. No, ambijent je bio drugačiji. Sjećanja na ranije… Nastavi čitati "%s"
Gungula oko covid-potvrda potpuno je preuzela primat (s razlogom), pa je gotovo nezapaženo prošla informacija o inflaciji koja je u listopadu iznosila 3,8% na godišnjoj razini (u odnosu na listopad 2020.), što je za 0,3 boda više od stope inflacije u rujnu. Mogući razlog prolaska ove informacije ispod radara jest i činjenica da je podatak… Nastavi čitati "%s"
Ne znam otkud se prošlog tjedna pojavila vijest da će popis stanovništva pokazati kako nas u Hrvatskoj živi 3,88 milijuna. Još ne bih uzimao taj podatak zdravo za gotovo. No, kako broj ne izlazi izvan očekivanog intervala ishoda popisa, vrijedi razmišljati o tome što bi taj broj mogao značiti u širem smislu ako se pokaže… Nastavi čitati "%s"
Pogoršanje epidemiološke situacije i zaoštravanje mjera stvara nove društvene raspukline čiji se intenzitet približava onome s početka pandemije, u vrijeme prvoga zatvaranja. Podjela u kojoj jedna strana druge smatra sebičnim bioteroristima, a druga prve fašistima, pri čemu mainstream mediji i upisi na društvenim mrežama samo zaoštravaju raskol, prijeti ozbiljnim posljedicama. Ekstremisti s obje strane već… Nastavi čitati "%s"
Nisam htio pisati o ovoj temi, ali kada se jučer (doduše nakratko) u vrhu web stranice Jutarnjeg našao Pavičićev tekst s nadnaslovom i naslovom „Globalna javnost u nevjerici: Propada li kapitalizam? Ovakvi prizori u srcu razvijenog svijeta dosad su bili nezamislivi“, morao sam modificirati plan pisanja nedjeljne kolumne. To je jače od mene, jer ovo… Nastavi čitati "%s"