Ekonomski lab
Jedna od najčvršćih ekonomskih pravilnosti je ona koja povezuje prosječne razine cijena s dostignutim razinama životnog standarda odnosno realne kupovne moći. Što je stvarna kupovna moć veća, cijene su više. Slika pokazuje da su cijene u Europi najviše u Švicarskoj i na Islandu gdje su u prosjeku oko tri puta veće nego u Albaniji, Bosni… Nastavi čitati "%s"
Kada je prošli tjedan objavljeno da je inflacija u ožujku u Hrvatskoj dosegnula 7,3% nitko se nije iznenadio. Nekoliko dana ranije objavljena je preliminarna brojka za europodručje (7,5%), a kako se inflacija u Hrvatskoj i europodručju kreću u tandemu, probijanje praga od 7% bilo je očekivano. Izvor: DZS, Eurostat, investing.com Pogled na kretanje strukture cijena… Nastavi čitati "%s"
Jučer je održan skup u organizaciji Ideje.hr u znak sjećanja na nedavno preminulog profesora Ivu Bićanića. Tim povodom napisao sam tekst. Nisam ga se striktno držao u izlaganju, pa ga ovdje objavljujem. Željko Ivanković je svoj tekst o moralnoj ekonomici Ive Bićanića također već objavio. Milan Deskar-Škrbić je napravio prvi pregled bibliografije i ključnih ideja… Nastavi čitati "%s"
Bićanić i Deskar Škrbić završavaju dugu seriju tekstova o teorijama i politikama gospodarskoga rasta, koja će iduće godine biti ukoričena u novoj knjizi biblioteke Ekonomski lab… Nastavi čitati "%s"
U prvom nastavku teksta Hrvatska u dugom roku Bićanić i Deskar Škrbić prikazali su statističku analizu podatka o realnom BDP-u po stanovniku za cijelo razdoblje od 1952. do 2019. Autori u drugom dijelu analiziraju podrazdoblja dugoga roka od gotovo sedam desetljeća gospodarskog rasta s prekidima i postavljaju više pitanja no što nude odgovora u vezi tumačenja … Nastavi čitati "%s"
Ivo Bićanić i Milan Deskar-Škrbić nastavljaju svoju dugu seriju tekstova „Povratak osnovama 2“ (misli se na povratak osnovama makroekonomike). Bave se analizom dugoročnog razvoja Hrvatske od 1952. godine naovamo. Analiza je podijeljena u dva dijela. U prvom dijelu predstavljamo rezultate statističke analize cijelog razdoblja od 1952. do 2019. godine… Nastavi čitati "%s"
Drugi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o rastu produktivnosti rada kao mogućem rješenju problema adekvatnosti mirovina u dugom roku u uvjetima kada stanovništvo stari. Razmatraju se i drugi važni faktori: aktivnost i zaposlenost na tržištu rada, migracije s naglaskom na useljavanje, mjere aktivne populacijske politike, nejednakost i siromaštvo u trećoj dobi. Individualna mirovinska štednja je najbolje rješenje kada je zbog spomenutih čimbenika neizvjesno može li prvi stup međugeneracijske solidarnosti osigurati adekvatne mirovine u dugom roku … Nastavi čitati "%s"
Ovih dana se sve češće spominje bojazan da bi dugo razdoblje „tiskanja novca“, što prakticiraju vodeće središnje banke svijeta, moglo dovesti do iznenadne inflacije; možda i hiperinflacije. Taj strah potječe od pojednostavljenog shvaćanja „robno-novčanih odnosa“. Zamislimo da se na nekom području proizvodi količina dobara Q, čije su cijene P, a novca ima M. Očito vrijedi:… Nastavi čitati "%s"
Jedna od najzanimljivijih tema u teoriji rasta je tema dostizanja “staze optimalnog rasta”. Kako je kratko istaknuto u tekstu o kamati u dugom roku, u potrazi za “optimalnim rastom” važno je ponašanje potrošača koji danas treba donijeti odluku o tome koliko će potrošiti danas, a koliko sutra. Preciznije, treba donijeti odluku koliko će potrošiti danas,… Nastavi čitati "%s"
Što se sve može naučiti iz ekonomskih teorija koje ne pripadaju glavnoj struji ekonomske misli, poput von Neumannove i Schumpeterove? Puno toga o maksimalnom rastu i ulozi poduzetništva i inovacija. Ne ograničavajte se samo na glavne struje i standardne udžbenike, poručuju Bićanić i Deskar-Škrbić u novom nastavku serije Povratak osnovama kojoj su se autori vratili nakon dulje pauze… Nastavi čitati "%s"