Ekonomski lab
Započevši serijal Satnice zamislio sam četvrti dio posvetiti priči o konverzijskom tečaju 7,5345, ali kako je u međuvremenu počeo rast kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) ovaj je tekst posvećen temi promjene monetarne politike – prestanku značajnih otkupa državnih obveznica i početku rasta kamatnih stopa u europodručju. Prošli tjedan se dogodio prvi rast nakon 11 godina:… Nastavi čitati "%s"
Sigurno vas zanima traje li još uvijek veliki migracijski val, doprinose li migracije „nestanku Hrvata s ovih prostora“, preplavljuju li nas „drugi“, tko seli, a tko doseljava i kakva nam je budućnost. U nastavku je prikazano nekoliko brojki i slika koje će vam dati osjećaj o promjenama koje su na djelu. Možda nekome umanji histeriju… Nastavi čitati "%s"
Kalkulatori novčane iluzije najpopularniji su sport ovih dana. Ljudi uživaju uzeti neku vrijednost, na primjer prosječnu neto plaću od 7 542 kune ili prosječnu mirovinu (bez međunarodnih ugovora) od 3 289 kuna, preračunati iznose u eure (1 002 odnosno 437 eura) i uzviknuti kao da su došli do velikog otkrića: „Sada ćemo tek znati koliko… Nastavi čitati "%s"
Na sjednici ECOFIN-a u utorak 12. srpnja donesene su tri odluke koje otklanjaju i zadnje prepreke za pristupanje Hrvatske europodručju. Tečaj konverzije je i službeno zaključan na 7,5345, čime je potvrđeno ono što već dvije godine govorim i pišem – tečaj konverzije neće biti drugačiji od tečaja koji je dogovoren pri ulasku u Europski tečajni… Nastavi čitati "%s"
Navikli smo pratiti realni BDP po stanovniku i zdvajati nad hrvatskim zaostajanjem u Europi. Do sada i nije bilo potrebno razlikovati realni BDP i stvarnu individualnu potrošnju jer smo prema oba pokazatelja bili bolji jedino od – Bugarske. Međutim, stvari su se počele mijenjati. Hrvatska je relativno uspješno prošla kroz dvije pandemijske godine. Poskupljenja koja… Nastavi čitati "%s"
Prošle su dvije godine od izlaska knjige koju sam napisao s Kristijanom Kotarskim Koronaekonomika: pet jahača apokalipse i godina dana od njenog engleskog izdanja, a svijet se u međuvremenu iz temelja promijenio. Rat u Ukrajini i inflacija potpuno su preuzeli pažnju javnosti. Više nema dvojbe da je Vladimir Putin neslavnim povijesnim govorom 21. veljače 2022.… Nastavi čitati "%s"
„Načelno nisam protiv, ali još nismo spremni!“ Barem stotinu puta sam čuo ili pročitao ovu rečenicu neposredno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. Rečenica se ponavlja i neposredno prije pristupanja Hrvatske europodručju koje će se dogoditi, izvjesno je, 1. siječnja 2023. Koji su razlozi tog raširenog „Da, ali…“ pristupa? Razlozi su pokretani uvjerenjima, a… Nastavi čitati "%s"
Izvozna orijentacija kineskog gospodarstva dosegla je svoj limit, no vladajuća garnitura nema snage za radikalnu promjenu kursa i lako može zemlju gurnuti u ozbiljnu krizu na koju ostatak svijeta naprosto ne može ostati imun… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu o hrvatskim fiskalnim tragedijama pokazao sam da Hrvatska ima približno 5-6% BDP-a pogrešnih alokacija unutar izdataka opće države, prije svega na stavkama intermedijarne potrošnje i naknada zaposlenima i u nešto manjoj mjeri na kamatama i subvencijama. Povod za dokazivanje ove teze kroz osam slika u prvom dijelu bio je „prešućeni rebalans“. Revizija… Nastavi čitati "%s"
Kada je rebalans proračuna za 2022. godinu kojim su izdaci opće države povećani za gotovo 1,5 milijardi eura prošao ispod radara javnosti, postavilo se pitanje kakva je to država, kakvo je to društvo, u kojem se donese politička odluka o povećanju državnih rashoda za oko 2% BDP-a, a nitko ni da trepne? Moguće je da… Nastavi čitati "%s"