Ekonomski lab
Srijeda (7.4.) bila je važan dan jer je stopa rasta 7-dnevnog prosjeka novih slučajeva pala ispod nule. Je li to rezultat manje testiranja preko Uskrsa ili se doista nešto događa s epidemijskom krivuljom? Znači li to da će i narednih dana padati? Prvo, iako se neki promatrači izruguju praćenju promjena stopa rasta, na donjoj slici… Nastavi čitati "%s"
Koliko se može vjerovati istraživanju jednog ekonomiste koji nije pronašao povezanost između lockdowna i mortaliteta u doba pandemije … Nastavi čitati "%s"
Jučer je objavljen sažetak NPOO-a iz kojeg smo izvukli pet ključnih poruka: Općenito se radi o jako važnoj stvari Hrvatska i Grčka su najviše dobile (u % BDP-a) kroz Europski fond za oporavak i otpornost. To je program Iduća generacija EU koji je konačno dogovoren potkraj 2020. Tada su slomljeni otpori Mađarske i Poljske koje… Nastavi čitati "%s"
Nekoliko puta sam pisao o važnosti praćenja podataka o ukupnom mortalitetu. Pojava viška ukupnog mortaliteta razotkriva stvaran utjecaj pandemije na ono do čega nam je u moralnom smislu najviše stalo (i što izaziva najveći strah) – živote ljudi. Jedna od glavnih prednosti podatka o ukupnom mortalitetu je u tome što ne zavisi o preciznosti detekcije… Nastavi čitati "%s"
Jedna neobična ekonomska analiza: od kauboja i indijanaca preko ljevice i desnice do sjevera i juga… Nastavi čitati "%s"
Dramatičan utjecaj pandemije (i odgovora vlada) na živote ljudi otvorio je teška etička i politička pitanja. Sukobljavanja oko njih traju mjesecima. Sukobi su mnogo veći među stručnjacima, znanstvenicima i savjetnicima nego među političarima koji se boje iznositi čvrste stavove (npr. između vlasti i oporbe). Hrvatska po tome nije posebna. Najveća eskalacija sukoba pred očima javnosti… Nastavi čitati "%s"
Glavnostrujaški mediji i društvene mreže nalik su pljuvanju u dalj. Pretjeruju sa suvišnim i nekulturnim običajima koji dobro služe kao podržaj pažnje i koji bi se, da nije toga podražaja, trebali prakticirati u stražnjem dvorištu opasanom visokim zidom, a po mogućnosti ni tamo. Ta vrsta podražaja poprima razne oblike koje je teško pobrojati. Lakše ih… Nastavi čitati "%s"
Povodom teksta Jasminke Pecotić Kaufman i Ružice Šimić Banović objavljenog u znanstvenom časopisu World Competition, u kojem se autorice bave pitanjem odnosa kulture, konkurencije, tržišta i funkcioniranja institucija… Nastavi čitati "%s"
Tri teme ove nedjelje: usporedba asimetrije straha u pandemiji i na financijskim tržištima, digitalni deficit i covid-putovnice natalitet u siječnju: uvod u post-pandemijsku katastrofu, ili slučajnost? Asimetrija straha “Malo” slobodnije Facebook rasprave uvijek podsjete na to da većina ljudi podsvjesno bira svoj strah u kojem su isključivi, dok suočeni s tuđim strahovima upozoravaju na njihovu… Nastavi čitati "%s"
Prerano je za zaključke o pandemiji, osobito dok se Njemačka i još nekoliko zemalja bore sa strahom od otvaranja prije dostizanja željene procijepljenosti. Ipak, obrasci se naziru. Na strani pesimista i dalje su optjecaju dvije priče koje, ne bez osnove, pozivaju na oprez. Prva priča je inačica scenarija sudnjeg dana. U toj priči pandemija je… Nastavi čitati "%s"