Ekonomski lab
Povodom izlaska drugog izdanja moje knjige Mirovine za 21. stoljeće, koju možete besplatno preuzeti na ovoj poveznici, najprije treba prikazati izračune realnih prinosa obveznih mirovinskih fondova (OMF). Prinosi su ono što zanima svakoga od oko 2,3 milijuna članova OMF. Svakome je jasno da vrijedi: što veći prinos u dugom roku, to veća šansa za bolju… Nastavi čitati "%s"
Prošli tjedan je navršeno 50 dana od inauguracije Donalda Trumpa. Nije to onih 100 koliko je potrebno za prvu sveobuhvatnu ocjenu, no 50 dana ipak omogućuje analizu smjera. U poplavi dnevnih odluka i zaokreta i u općem kaosu počinju se nazirati strategija, način rada i ograničenja nove administracije. Ovo je tekst o tome – drugačiji… Nastavi čitati "%s"
Novi američki ministar trgovine odnosno državni tajnik za trgovinu, a prema hrvatskoj vladinoj nomenklaturi ministar gospodarstva Howard Lutnick, uklapa se u obrazac profesionalnog i političkog djelovanja koji sam opisao u tekstu o ministru financija Scottu Bessentu. No, Lutnick je puno više od ptice selice iz tabora demokrata u kamp Tramp. On je čovjek koji puni… Nastavi čitati "%s"
U Hrvatskoj dosad nepoznat, Trumpov Treasury Secretary (ministar financija) Scott Bessent iznimno je interesantna i važna figura. Dobar povod za predstavljanje je njegovo otvoreno priznanje da se američka ekonomija “malo ljulja”. Tako bih preveo njegovu frazu “roll a little bit” izrečenu u intervjuu CNBC-u prošli petak. U prvom dijelu teksta kratko ćemo o ljuljanju američke… Nastavi čitati "%s"
Upravno vijeće ECB-a donijelo je odluku o smanjenju kamatnih stopa za 25 baznih bodova, čime se ukupan pad s vrhunca od 4,00%, koji je trajao do svibnja prošle godine, produbio do 1,50 postotnih bodova. To znači da temeljna kamatna stopa ECB-a (DFR) sada iznosi 2,50% i približno je jednaka stopi inflacije (zadnje: 2,4%). Izvor: ECB,… Nastavi čitati "%s"
Gospođi Angeli Merkel možemo štošta zamjerati u pogledu njezine dugogodišnje političke strategije: pretjerani oslonac na ruske energente, način kako (ni)je upravljala migrantskom krizom 2015. Međutim, dobre su šanse da će joj povijesne knjige u aktivnu stranu bilance upisati čin zbog kojeg je bila možda najviše napadana – unošenje u Ustav (2009.) odredbe o fiskalnoj odgovornosti… Nastavi čitati "%s"
Stopa inflacije u europodručju spustila se s 2,5% u siječnju na 2,4% u veljači. Okladio bih se da će u ožujku ići dalje prema dolje. Naizgled, sve ide prema očekivanjima: inflacija konvergira prema ciljanih 2%. Međutim, inflacija je zapravo iznenadila prema gore, a ne prema dolje. Mjesečna stopa (u odnosu na siječanj) iznosila je 0,5%.… Nastavi čitati "%s"
Simbolična predaja motorne pile od strane argentinskog predsjednika Javiera Mileia Elonu Musku na godišnjem okupljanju konzervativaca (CPAC-u) trebala je poslati poruku da Muskov DOGE (eng. Department of Government Efficiency) radikalno kreše birokraciju i sve oblike nepotrebnog trošenja novca poreznih obveznika. Za kritičare je taj čin bio reinkarnacija horor-filma Teksaški masakr motornom pilom koji metaforički vodi… Nastavi čitati "%s"
Ukupni troškovi financiranja u Hrvatskoj približili su se prosjeku EU i europodručja i više nisu čimbenik nekonkurentnosti gospodarstva. Kroz nekoliko godina prije zamjene kune eurom na djelu je bila konvergencija kamatnih stopa i naknada koja se nastavila i neposredno nakon priključenja europodručju. Financijska konvergencija doprinijela je gospodarskom rastu u proteklim godinama no izravan doprinos gospodarskom rastu teško je kvantificirati jer su u isto vrijeme su djelovali i brojni drugi pokretači rasta, prije svega značajan priljev EU sredstava. Nisko voće financijske konvergencije u svakom je slučaju obrano do aktualnog trenutka kada Hrvatska dostiže realni dohodak po stanovniku od oko 80% europskog prosjeka. Za daljnje razvojne iskorake iznad 80% potrebne su politike koje izravno i snažno potiču produktivnost. Razvoj tržišta kapitala jedna je od takvih politika. Tekst predstavlja sažetak HUB Analize broj 80.… Nastavi čitati "%s"
Sutrašnji parlamentarni izbori i proces sastavljanja nove njemačke vlade te formuliranja politika koji će uslijediti do proljeća pokazat će kako se najvažnija europska mainstream politička stranka – CDU/CSU – nosi sa izazovom zaokreta pod novim liderom i vjerojatnim sljedećim kancelarom Friedrichom Merzom. Otvorena ekonomska pitanja u Njemačkoj iznimno su važna, no nije ih moguće sagledati… Nastavi čitati "%s"