Ekonomski lab
Pišući prošle nedjelje kolumnu Partibrejker inspiriran tekstom pjesme Novo vrijeme Buldožera iz 1980. nisam mogao ni sanjati da će nekoliko dana kasnije stići vijest da je ovaj svijet napustio njihov osnivač Marko Brecelj. Kakva slučajnost! Mnogim današnjim čitateljima ni Buldožer ni Brecelj ništa ne znače, ali u znak spomena ipak vrijedi poslušati Breceljev slow jazz… Nastavi čitati "%s"
Jesmo li u pandemiji bez izlaza? Prvi iz serije tekstova Karla Juraka o pandemiji: nije problem kada se uvode mjere razmjerne opasnosti; problem je kada se izvanredno stanje ne želi deklarirati, kada se normalizira ono što nije uobičajeno, humano, i što ne bi smjelo obilježiti naše živote do daljnjega, s neizvjesnim rokom trajanja … Nastavi čitati "%s"
Najgora stvar koja se može dogoditi u tenisu je da čist poen, smash, zakucate u mrežu. Demoralizirajuće. Može li se slučaj necijepljenog srpskog tenisača u Australiji usporediti s tom situacijom, ili su pouke ipak neke druge? U ovom ću tekstu iskoristiti slučaj Đoković radi identifikacije površnih, a samim time i nužno sukobljenih pogleda na sudbinu… Nastavi čitati "%s"
Kotarski objašnjava globalnu političku ekonomiju patenata za cjepiva. U prvom nastavku pokazao je globalne nesrazmjere u distribuciji i objasnio kako postojeći međunarodni sporazumi dovode do ekstremne koncentracije doza u najrazvijenijim zemljama. U ovom nastavku istražuje mogućnosti privremenog odricanja od zaštite u izvanrednim okolnostima u svjetlu činjenice da su istraživanja i razvoj aktualnih cjepiva u velikoj mjeri financirani – javnim novcem.… Nastavi čitati "%s"
Vjerojatno ste puno puta u toku ove pandemije pročitali kako se ne cijepe ljudis nižim kvocijentom inteligencije. Točnije: što su ljudi gluplji, u prosjeku je manja šansa da će se cijepiti. Ili ste čitali o tome kako je veći postotak necijepljenih u okruzima u SAD-u gdje je većina glasala za Trumpa. Takve (neprijeporne) statističke činjenice… Nastavi čitati "%s"
U pozadini pandemije odvija se trgovački rat pravima intelektualnog vlansištva na cjepiva. Kristijan Kotarski u prvom od dva teksta uvodi čitatelja u tu složenu globalnu priču. Objašnjava zašto dolazi do ogromne koncentracije i pritiska na 3+ doze u najrazvijenijim zemljama dok se u primjerice Africi ni zdravstveni djelatnici ne mogu cijepiti u značajnijem broju.… Nastavi čitati "%s"
Iza paravana pandemije događaju se zanimljivi procesi koji podsjećaju na to da se u nevidljivom svijetu iza naslova na portalima događaju velike strukturne promjene. One bi, da nije omikrona, okupirale pažnju. Stoga ću u ovom tekstu pokušati izvući iz sjene i osvijetliti dvije takve europske teme: (1) uspon Nizozemske nakon Brexita i (2) posve drukčiji… Nastavi čitati "%s"
Iva Bujger je detaljno istražila ulaganja u istraživanja i razvoj u tranzicijskim zemljama i pronašla da ta vrsta ulaganja, pogotovo u privatnom sektoru, potiče gospodarski rast. Međutim, ulaganja nisu razmjerna akumuliranom ljudskom kapitalu (znanju, obrazovanju), što je vjerojatno posljedica naslijeđa i neučinkovitog obrazovnog sustava.… Nastavi čitati "%s"
Mi ljudi smo idioti. To se vidi iz odnosa prema kalendaru. Iako između 47. i 48. dana u godini nema značajnije razlike nego između 365. i 366. dana, potonjoj razlici pridajemo poseban značaj. To je čudno jer, na primjer, zadnja velika promjena u mome životu dogodila se 23.10. (godina nije bitna), dakle jednog ni krivog… Nastavi čitati "%s"
“Eksperiment je uspio!” Nije teško zamisliti arhitekte lockdowna kako u nekom skrovitom sobičku analiziraju događaje od ožujka 2020. naovamo i zaključuju kako su fiskalna, monetarna i politika dohodaka (klasični trio makroekonomske stabilizacijske politike) pokazale moć pri amortizaciji učinaka prvog udara zatvaranja na gospodarstvo i dodavanju gasa na putu gospodarskog oporavka potkraj 2020., što se produžilo… Nastavi čitati "%s"